Lehne: Iseljavanje sa Balkana neće prestati

    Bivši austrijski diplomata poručio da korumpirane elite Balkana profitiraju i da ne žele iskreno evropsku perspektivu.

    Pravi 'hladni tuš' bi bio, kada bi Francuska blokirala početak pregovora o članstvu sa Makedonijom i Albanijom, navodi Lehne [EPA]

    Nekadašnji komesar Evropske unije Chris Patten je bio u pravu kada je rekao: “Balkan se pretvara da se reformira, a mi se pretvaramo da mu vjerujemo”, kaže u intervjuu za Al Jazeeru Stefan Lehne, gostujući profesor na think tanku Carnegie Europe, nekadašnji generalni direktor odjela za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova Austrije i direktor za Balkan, Istočnu Evropu i Centralnu Aziju u Generalnom sekreterijatu Vijeća Evropske unije.

    Bivši austrijski diplomat, nekadašnji specijalni izvjestitelj EU-a za Balkan, ističe da veliki dijelovi korumpiranih elita u regiji Zapadnog Balkana profitiraju od statusa quo, a da i za veliki broj evropskih političara proširenje EU-a na Balkan ne predstavlja prioritet.

    Zanemarivanjem regije i gubitkom perspektive članstva, smatra on, bi uloga Rusije, Turske i Kine u regiji bez dileme porasla i to na račun EU-a.

    • Nedavno je održan Samit EU – Zapadni Balkan u Sofiji na kojem je još jednom potvrđena evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana. Lideri EU i zemalja Zapadnog Balkana potpisali su dokument sa nazivom „Sofijska agenda prioriteta“. Iako je interes Evropske unije za regiju Zapadnog Balkana u posljednje vrijeme porastao, riječi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na Samitu u Sofiji okarakterisane su kao hladan tuš. On je kazao da EU u skorijoj budućnosti neće primati nove članice i da će se to tek promijeniti kad se ona sama modernizira. Kako tumačite Macronovu poruku?

    – Za Macrona je reforma Unije, a posebno eurozone, na vrhu liste priroriteta. On je razočaran zbog sporih i uzdržanih reakcija njegovih partnera. Kroz naglašavanje prednosti produbljenja u odnosu na proširenje on želi povećati pritisak na članice EU-a da podrže proces obnove. Uprkos svemu, u narednih nekoliko godina nova članstva ionako nisu na programu. Pravi “hladni tuš“ bi bio, kada bi Francuska blokirala početak pregovora o članstvu sa Makedonijom i Albanijom.

    • Je li po vama, obzirom na postojeće probleme s kojim se susreće, a koje je Macron opisao, Evropska unija trenutno sposobna pojačati angažman na Zapadnom Balkanu?

    – Evropska unija je velika i kompleksna organizacija, koja bi trebala biti u stanju da istovremeno prati različite ciljeve. Jačanje angažmana ima finansijske, političke i administrativne komponente. U Strategiji Evropske komisije navedenih šest ciljeva pokazuju na koji način Unija može razviti svoj rad na Balkanu. Kapaciteti za to bi trebali postojati.

    • Nekadašnji komesar Evropske unije Chris Patten jednom je rekao da se “Balkan pretvara da se reformira, a mi se pretvaramo da mu vjerujemo”. Političkim elitama u regiji Zapadnog Balkana se često prigovara da simuliraju evropske integracije, a političarima i institucijama EU-a da ih podržavaju u tome. Kako gledate na odnose Evropske unije i političkih elita u zemaljama regije?

    – Patten je bio u pravu. Veliki dijelovi korumpiranih elita profitiraju od statusa quo, koji biva ugrožen efektivnim reformama kojima je cilj uspostavljanje vladavine prava. Njihova posvećenost evropskoj perspektivi nije iskrena. I za veliki broj evropskih političara proširenje EU-a na Balkan ne predstavlja prioritet. Na civilnom društvu zemalja Zapadnog Balkana i pravim zagovornicima proširenja u Evropskoj uniji je da pređu preko ovog duplog blefa i daju perspektivi proširenja novu vjerodostojnost.

    • Dok se proces eurointegracija, za kojeg mnogi eksperti kažu da je birokratiziran, jako sporo odvija, ljudi iz zemalja regije, pogotovo mladi, masovno odlaze, tražeći bolji život i perspektivu za sebe u razvijenim zemljama EU-a. Kako zaustaviti ovaj trend?

    – Trend iseljavanja će se bez dileme nastaviti i neće se zaustaviti ni kroz proširenje Evropske unije (primjeri su Rumunija i Bugarska). Ekonomske reforme, koje omogućavaju investicije, su najbolji put da se iseljavanje uspori. Vraćanje onih koji su otišli može dugoročno gledano ekonomiji dati nove impulse. Ovo je slučaj u Poljskoj.

    • Zemlje koje najviše zaostaju kada su u pitanju EU integracije su BiH i Kosovo. BiH, opterećena unutrašnjim podjelama i kompleksnom državnom strukturom definiranom Daytonom, jako sporo provodi reforme, dok Kosovo i dalje vodi spor sa Srbijom oko nezavisnosti. Koja su rješenja kada su ove dvije države u pitanju?

    – Pojačani angažman Evropske unije može i u najkompliciranijim zemljama dugoročno donijeti napredak. Preduslov konkretizacije evropske perspektive za BiH je duboka ustavna reforma. Kosovo mora računati na to da “sporazum o normalizaciji“, kojeg EU traži, traži koncesije i sa njegove strane.

    • Balkan je uvijek bio poprište sukoba interesa velikih sila, a u zadnje vrijeme je taj sukob sve vidljiviji, pogotovo u BiH i Srbiji. Kako vi gledate na prisustvo Rusije i Turske na Balkanu?

    – Obje zemlje su zbog historijskih veza sa određenim zemljama izgradile prisustvo u regiji, ali su ipak u poređenju sa prisustvom EU-a i njenih zemalja članica u zaostatku. Udio trgovine i investicija kada je riječ o Evropskoj uniji iznosi otprilike 75 posto, Rusije pet posto, a Turske znatno manje. Politika Rusije je izgleda usmjerena ka tome da sa jako malo napora maksimalno ometu napori EU-a. Kada je u pitanju Turska, nije očigledno-evidentno da njeni interesi stoje nasuprot onima Evropske unije.

    • Može li se Evropska unija sama oduprijeti tim utjecajima, koju ulogu pripisujete SAD-u?

    – Utjecaj trećih zemalja će najviše ovisiti o tome da li će EU prepoznati ogroman potencijal regije. Zanemarivanjem regije i gubitkom perspektive članstva bi uloga Rusije, Turske i Kine bez dileme porasla i to na račun EU-a. SAD ostaje važan partner Unije, iako bi se u (Donald) Trumpovoj eri predvidivost i angažman SAD-a u regiji mogao smanjiti.

    • Šta očekujete od Londonskog samit Berlinskog procesa koji će se održati 9. i 10. jula u tom gradu. Austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl je u nedavnom intervjuu Al Jazeeri kazala da će u fokusu biti prije svega rješavanje bilateralnih sporova, te da je Strategija Evropske komisije jasno dala do znanja da će ova pitanja morati biti riješena prije eventualnog pristupa Evropskoj uniji.

    – U Londonu će se prije svega razgovarati o povezanosti i saradnji u sigurnosnom sektoru, ali i pitanja bilateralnih sporova ostaju važna tema. Zahtjev Komisije da se ovi problemi riješe do članstva nailazi na snažnu podršku zemalja članica. Realistično gledano, za rješavanje ovih problema je potrebno vrijeme, a i napori. Zbog toga se ne treba gubiti vrijeme.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    × seven = 56