Kriv Izborni zakon ili besparica: Samo lani 31.794 Hrvata odselila iz BiH u Njemačku i Hrvatsku

Odlaze kompletne porodice, a među iseljenicima je čak 15 posto djece do 15 godina [Ilustracija]

Među Hrvatima u Njemačkoj već godinama kruži vic da ih je samo u Berlinu toliko da bi mogli tu napraviti “treći entitet”, ali nemaju vremena o tome razmišljati jer se moraju ustati u šet ujutro, raditi cijeli dan i navečer se do 20 sati vratiti u stan.

Iz Hrvatske je, prema najnovijim podacima Državnoga zavoda za statistiku, prošle godine iselilo 36.436 osoba, što je najveći zvanični broj iseljenih u posljednjih 15-ak godina.

Međutim, prema posljednjim podacima njemačkog zavoda za statistiku, samo se u Njemačku se 2016. doselilo 54.245 osoba s hrvatskim pasošem. Od tog broja gotovo 15 posto čine djeca do 15 godina, što znači da se radi o preseljenju cijelih porodica.

Dodaju li se tome brojke o odseljenima u Irsku u kojoj su Hrvati od 2013. također podigli svoje kolonije, Austriju, Italiju i druge države, broj je sigurno mnogo veći. Uz to, službeni podaci u Hrvatskoj temelje se na podacima MUP-a koji registrira samo one koji su uredno odjavili prebivalište u Hrvatskoj pri preseljenju u inostranstvo tako da je i ta brojka od 54.245 ljudi sigurno veća.

Ako uzmemo samo razliku u zvaničnim podacima njemačkog i hrvatskog statističkog zavoda, ispada da je 17.809 osoba s hrvatskim pasošem koji su imali prebivalište izvan Hrvatske doselilo prošle godine i to u samo u Njemačku. Za pretpostaviti je da je većinom riječ o hrvatskim državljanima iz Bosne i Hercegovine.

Istovremeno je, također prema službenim podacima MUP-a Hrvatske, u tu zemlju doselilo 13.985 ljudi, od kojih većina također ima hrvatsko državljanstvo. Iako ti podaci nisu objavljeni, pretpostavlja se da je i ovdje riječ o ljudima iz Bosne i Hercegovine iako treba dopustiti i mogućnost da je riječ o povratnicima iz dijaspore.

Ako bismo sabrali ova dva podatka i ako je riječ o Hrvatima iz BiH, ispada da su iz BiH samo u Njemačku i Hrvatsku prošle godine odselila 31.794 Hrvata, piše Faktor.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH koja preko svojih aktivista sabire podatke sa terena, od polovine 2013. do kraja 2016. godine BiH je napustilo oko 90.000 građana. Najviše se to odnosi na Hrvate iz BiH. Čelnici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) uzrok iseljavanja Hrvata vide u Izbornom zakonu.

– Pravo da sami biraju svoje legitimne političke predstavnike dosad je bilo onemogućeno samo Hrvatima, a posljedice su ubrzano iseljavanje Hrvata iz BiH – kazao je nedavno Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeće Hrvatskog narodnog sabora.

Budući da se Hrvati masovno iseljavaju iz, na primjer, Livna, Posušja ili Žepča, gdje su na vlasti od nezavisnosti BiH legalni i legitimni predstavnici Hrvata iz HDZ-a BiH, to nameće mogućnost da Izborni zakon BiH baš i nije razlog zbog kojeg napuštaju svoje domove. Riječ je, naravno, o nezaposlenosti i borbi za egzistenciju posebno djece koje se sve manje rađa u BiH pa je statistički mortalitet svake godine veći od nataliteta.

Činjenica je da većina Hrvata u BiH posjeduje hrvatski pasoš, koji im omogućava neometano kretanje u zemljama EU-a, baš kao i državljanima BiH, ali Hrvati imaju i neometanu mogućnost zasnivanja radnog odnosa u većini zemalja EU-a, s izuzetkom Kipra, Španije, Grčke gdje je svakako visoka stopa nezaposlenosti, Francuske koja uvijek preferira svoje državljane u odnosu na strance, te Ujedinjenog Kraljevstva koje nikad nije ni bilo u Schengenu i koje izlazi iz EU-a.

Prema zvaničnim podacima njemačkog statističkog zavoda, u toj zemlji je zaključno sa 31. decembra 2016. godine živjelo 172.560 ljudi s pasošem BiH. To je 4.581 osoba više nego 2015. godine kad je taj broj iznosio 167.979 državljana BiH.

Ukoliko pozicija Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH ili bilo kojeg “legitimnog” Hrvata ima prioritet u odnosu na ekonomske reforme i kreiranje novih radnih mjesta, onda bi od Hrvata u BiH u budućnosti mogli ostati samo ekonomski osigurani HDZ-ovci uhljebljeni u institucije vlasti.

Slična sudbina, budući da neke zemlje EU-a nude sve više radnih dozvola stručnim i obrazovanim državljanima BiH, čeka i sve ostale. Dovoljno je pogledati redove na šalterima za izdavanje viza u zgradi Ambasade Njemačke u Sarajevu nakon što je ta zemlja najavila da će izdati dozvole za 20.000 radnika iz BiH, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije pa su zbog velike navale popunjeni svi ovogodišnji termini za izdavanje viza, ili redove ispred Konzulata Slovenije u Banjoj Luci.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

+ 21 = thirty one