Kremić: Brojka od 151.000 osoba koje su napustile BiH preuveličana

    Naglasio je da bi se (da je tačan broj koji iznosi nevladin sektor) to odrazilo i na plaće i penzije.

    [N1]

    Direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić kazao je da je, u periodu od 2013. godine, uistinu evidentan konstantan pad broja stanovnika, ali da se podaci izneseni u javnosti od drugih organizacija ne podudaraju sa službenim podacima koji se vode u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i propisima EU i metodologijom.

    – Brojka od 151.000 osoba koje su u četiri godine napustile BiH je preuveličana, daleko je od realnog stanja. Čak i da naši podaci deset, dvadeset ili čak za trideset posto imaju statističku grešku, to opet nije ni približno iznesenom podatku. Iznošenje takvih podataka može biti opasno, može imati za cilj stvaranje određene nestabilnosti u društvu – kazao je on za Fenu.

    Naglasio je da bi se (da je tačan broj koji iznosi nevladin sektor) to odrazilo i na plaće i penzije, jer se i indeks BDP-a radi na osnovu procijenjenog broja stanovništva kao i drugih parametara propisanih metodologijom a zasnovanih na administrativnim podacima dobivenim od nadležnih državnih organa što je u skladu s uredbom EU.

    Kremić ističe da je, u skladu sa zakonom, Federalni zavod za statistiku jedini nadležan organ za prikupljanje, obradu, analizu i objavljivanje statističkih podataka, a preuzima ih i Eurostat kao glavna statistička institucija iz EU a sve u vezi sa članom 34 stav 2 Zakona o statistici FBiH u kojem se kaže „ako u objavljenim statističkim podacima postoje razlike, zvaničnim se smatraju podaci koje je objavio ili utvrdio Federalni zavod za statistiku“.

    – Federalni zavod za statistiku je ovlašteni organ, na osnovu zakona, za prikupljanje, obradu i distribuiranje statističkih podataka – kaže on.

    Spremni su, kaže, i na suradnju sa predstavnicima nevladinog sektora da im pomognu u prikupljanju podataka, ali da ih niko od njih nije kontaktirao prilikom izrade njihove metodologije prikupljanja i objave podataka.

    – Negativan je trend prisutan i statistika to pokazuje, ali moramo objaviti stvarne podatke onako kako su zvanično objavljeni od Federalnog zavoda za statistiku za nivo FBiH. Ti podaci pokazuju da se npr. u prošloj godini odjavilo 2.570 osoba u FBiH, a prebivalište su prijavili najčešće u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji – naglasio je i dodao da taj broj iznosi 4.019 za nivo BiH.

    Precizirao je da je, u periodu od 2013. do 2016. godine, registriran odlazak 10.041 osobe iz FBiH i pojasnio da su to oni ljudi koji borave u inozemstvu više od tri mjeseca. Oni su svoje prebivalište prijavili u inozemstvu, kod bh. diplomatsko – konzularnog predstavništva. To su podaci dobiveni od nadležnih državnih organa BiH i objavljeni u Biltenu o migracijama stanovništva za 2016. godinu.

    Kremić je podsjetio da je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 2015. godine definiran i rad statistike i njegove pravne stečevine, a u skladu s tim Federalni zavod za statistiku primjenjuje standarde i praksu EU tj. Eurostata kad se radi o osnovama za prikupljanje podataka.

    – S obzirom na to da je to osjetljiva tema, od država regije Srbija i Crna Gora ne objavljuju te podatke – kaže on.

    Demografska kretanja čine prirodna i mehanička kretanja. Podaci pokazuju da je u periodu do 2013. godine prirodna komponenta (broj živorođenih u odnosu na broj umrlih) išla u prilog rasta broja stanovnika u FBiH, a u tom periodu migracija stanovništva bila je umjerena i podaci nisu bili alarmantni. Od 2013. godine broj umrlih je veći od broja živorođenih (negativna stopa prirodnog priraštaja).

    Kremić ističe da, kad se porede podaci koje je prezentirao Federalni zavod za statistiku sa podacima Eurostata, to dodatno potvrđuje o relevantnosti i težini podataka koje je dao Federalni zavod za statistiku.

    – Eurostat u svojoj evidenciji ima 10.595 osoba (Eurostat je naveo da se prikazuju migracije u razdoblju od 12 mjeseci ili duže i da su npr. pod pojmom migranti obuhvaćene osobe koje su migrirale na razdoblje od godinu dana ili više kao i osobe koje su trajno migrirale). To ukazuju da se i podaci Eurostata odnose na duži vremenski period i da, zbog osjetljivosti i primjenom evropskih propisa o statističkim podacima, takve podatke nije lako objaviti. Eurostat se u takvim slučajevima oslanja na administrativne izvore podataka – kazao je.

    To, ističe Kremić, ukazuje da administrativni organi u BiH moraju još više surađivati i unapređivati metode dostavljanja podataka.

    – Po propisima Bosne i Hercegovine, a zbog međunarodnih bilateralnih ugovora zaključenih između BiH i drugih država (npr. ugovori s Hrvatskom, Srbijom, odnosno tadašnjom zajednicom Srbijom i Crnom Gorom, Austrijom, Sjedinjenim Američkim Državama), takva osoba kad prima državljanstvo Evropske unije (s obzirom na to da raspolaže faktički dva državljanstva) može odlučiti koje državljanstvo će zadržati a kojeg će se odreći. To može u praksi stvoriti razliku do deset posto (upravo zbog mogućnosti jedne osobe koja ima državljanstvo i BiH i druge države) – precizirao je.

    Upravo podaci Eurostata ukazuju da je, kaže Kremić, 10.595 osoba primilo državljanstvo neke od država EU.

    – Zavod ne obrađuje podatke migracija po metodologiji dvojnog državljanstva, te je podatke iskazao u odnosu na broj odjava od 2013. do 2017. godine i taj broj iznosi 10.041 odjavljena osoba. To su zvanični podaci nadležnih državnih organa i agencija koje su zakonom ovlaštene da vode podatke o mjestu prebivalištva, boravišta, doseljavanja, odseljavanja, unutrašnjih migracija kao i registriranih odlazaka u inozemstvo, što su elementi migracione metodologije a Eurostat izdaje podatke po osnovu samo jednog elementa (to je državljanstvo kad je u pitanju Bosna i Hercegovina) – naglasio je.

    Kremić pojašnjava da su u praksi moguća odstupanja te navodi primjer kad se osoba iz BiH (koja je državljanin BiH i Hrvatske ili BiH i Srbije ili državljanin BiH i Austrije) prilikom prijave EU državljanstva npr. odjavi iz državljanstva Hrvatske, Srbije i Austrije a ostavi državljanstvo Bosne i Hercegovine. To, kako kaže, može u praksi utjecati na pojavu razlike u pogledu odlazaka iz BiH i uzimanja drugog državljanstva i dobivanje državljanstva druge države u kojoj namjerava da dalje živi i prebiva.

    – BiH se ne može miješati u takve odluke osoba niti utjecati na takvo ponašanje jer se radi o ostvarivanju osnovnog ljudskog prava zagarantiranog međunarodnim konvencijama o slobodnom pravu kretanja i mijenjanja mjesta prebivalištva i boravišta odnosno nastanjivanja, mjesta rada i zasnivanja porodice – kaže on.

    Dakle, pojašnjava Kremić, državljanin BiH koji je imao dvojno državljanstvo prilikom uzimanja državljanstva EU (kad je odlučio da se ne odjavi iz državljanstva BiH, nego druge države čije je također državljanstvo imao) nije mogao biti evidentiran u inozemstvu kao migraciona osoba odseljena izvan BiH.

    – To dalje znači da takva osoba nije iskazala namjeru odjavljivanja ili odricanja od državljanstva BiH zbog čega se podaci Zavoda pokazuju kao relevantni, tačni, istiniti i u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima iz oblasti statistike, statističkih kretanja, posebno EU statističkih standarda kao i standarda Ujedinjenih naroda, koji se odnose na statistiku – naglasio je.

    Kremić je kazao da BiH slijedi najviše statističke standarde odnosno Federalni zavod za statistiku u svom radu (držeći se prethodno određenim zajedničkim definicijama i pojmovima i zasnivajući svoje statističke podatke na izvorima administrativnih podataka dobivenih od relevantnih državnih organa, agencija i ustanova) ukazuje da se ponaša u skladu s Uredbom Evropske unije i Provedbenom uredbom gdje je posebno naglašeno da se statistički podaci moraju temeljiti na zajedničkim definicijama i pojmovima i da države članica EU trebaju da temelje svoje statističke podatke na izvorima administrativnih podataka.

    – Upravo Federalni zavod za statistiku primjenjuje takvu metodologiju, koja je u potpunosti saglasna s navednim propisima EU – naglasio je za Fenu direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    four + 5 =