Krah mostarskog sastanka: Kako je propao plan trojca bez kormilara

Šta bi u suštini značilo održavanje ovog sastanka neformalne radne grupe političara?

Čović, Dodik i Radončić

Ured Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, oglasio se jutros informirajući javnost kako je otkazan sastanak planiran za danas u Mostaru. U jednoj rečenici izrečene su čak dvije neistine.

Prva je da se radilo o radnom ručku Čovića i druga dva člana Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića, a druga je da se sastanak otkazuje “zbog nemogućnosti dolaska određenog broja učesnika”. Niti se radilo o sastanku članova Predsjedništva, niti je bilo ko bio u nemogućnosti da dođe. Dio pozvanih naprosto nije htio, nije smatrao primjerenim, da se pojavi na tom skupu.

Osim Izetbegovića i Ivanića, Čović je pozvao i Fahrudina Radončića, Milorada Dodika, Vukotu Govedaricu, Branislava Borenovića i Dragana Čavića. Kad je postalo jasno da je trojac bez kormilara – Čović, Dodik, Radončić – ostao usamljen u nakani da održi još jedan u nizu vaninstitucionalnih sastanaka o državnim pitanjima, domaćin je bio prinuđen da druženje otkaže. U suprotnom, trojka koja čini neformalnu koaliciju kočničara bez premca, morala bi javnosti objasniti njihovu stranačko-interesnu povezanost.

Šta bi u suštini značilo održavanje ovog sastanka neformalne radne grupe političara? Ništa i puno toga, istovremeno. Ništa za državu i njene entitete, jer konkretnih dogovora koji bi rezultirali korektnim pomacima na reformskom putu, ne bi bilo.

Prvo u nizu pitanja koja se nameću je šta na takvom sastanku radi Milorad Dodik?

Dodikov SNSD nije dio Vijeća ministara i parlamentarne većine na nivou države. Ukoliko ga se poziva kao entitetskog predsjednika, gdje je tu pozivnica i za Marinka Čavaru? Ako je Dodikovo prisustvo u kontekstu sastanka čelnika stranaka koje su februaru 2015. godine potpisale i u Parlamentu BiH usvojile Izjavu Predsjedništva BiH kojom se obavezuju da će u okviru institucija raditi na ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU, ponovo se postavlja pitanje šta tu radi Dodik? Njegov SNSD je tada napustio sjednicu, dok su preostali zastupnici Izjavu usvojili jednoglasno. Zašto onda na sastanak nisu pozvani, primjera radi, Nermin Nikšić i Željko Komšić, čije su stranke glasale za Izjavu?

Dodik, čovjek sa američke crne liste, nepoželjni sagovornik svih zapadnih zvaničnika, u principu je nebitan politički faktor na državnom nivou i veliki kočničar pozitivnih procesa u zemlji preko institucija RS-a i kadrova SNSD-a koji su za vrijeme njihove vladavini dobili određene pozicije na nivou države. Dakle, prisustvo Milorada Dodika na takvom sastanku je u suštini pokušaj njegovog vraćanja na državnu političku scenu, potpomognut njegovim vječnim formalnim ili neformalnim koalicionim partnerom Draganom Čovićem. Institucije RS-a su istovremeno na evropskom putu prisutne kroz famozni Mehanizam koordinacije, koji je usvojen i o kojem se na nivou predsjednika stranaka više nema o čemu razgovarati.

Nakon što su čelnici Saveza za promjene odbili prisustvovati sastanku u Mostaru, naglasivši da je takvo što gubljenje vremena, nakon što je Izetbegović saopćio da neće doći, da je “neprimjereno razgovarati u krnjem sastavu i u atmosferi u kojoj neki od najavljenih učesnika sastanka koordinirano ruše Vijeće ministara i druge institucije BiH”, Radončiću nije preostalo ništa drugo nego da i on obavijesti Čovića kako neće doći. Jer ne želi ići bez Izetbegovića, naveo je, “jer se time gubi politički kapacitet i smisao cijele namjere da se razgovara u što širem sastavu”.

Radončić, kojeg Čović i Dodik, što lično, što indirektno preko sebi bliskih medija, nameću kao poželjnog lidera u ime “bošnjačke strane”, dakako nije ni izbliza saopćio pravi razlog otkazivanja mostarskog ručka. Dvojac Čović-Dodik, opet što direktno, što preko svebi bliskih glasila, poručivao je da im je izrazito teško sarađivati sa Bakirom Izetbegovićem. Alternativu sigurno ne vide u Nerminu Nikšiću, pogotovo ne u Željku Komšiću ili bilo kojem drugom značajnijem ili manje značajnom političaru sa lijevog političkog spektra.

Taj treći kojeg su izabrali Čović i Dodik, a ne Bošnjaci, je niko drugi do Fahrudin Radončić. S Radončićem dvojac Čović-Dodik nema spor ni u vezi povratnika, ni ratnih zločina, Ustavnog i Suda BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, statusa Islamske zajednice u BiH…, a u posljednje vrijeme naročito ne u vezi Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).

Koordiniranim napadom na OSA-u neformalna intersno-politička koalicija se očito previše razotkrila, pa bi snimci iz Mostara na kojima je “trio fantastico” na prijateljskom ručku i ćaskanju, bili vlastoručno podmetanje klipova u svoj točak. I to je pravi razlog Radončićevog nepojavljivanja u Mostaru.

Čak da su i svi pozvani odlučili doći, postavlja se pitanje šta neformalna grupa političara, makar oni bili i na ključnim funkcijama u državi i predsjednici stranaka, treba da radi i dogovara u nekom restoranu? Nakon potpisivanja silnih izjava, zaklinjanja na evropski put, usvajanja agendi, mehanizama, deklaracija…, sve što se želi i treba uraditi može se i treba se napraviti u institucijama BiH. To su zaključili i Izetbegović i čelnici Saveza za promjene, tako da su i odbili otići na ručak za Dodikov spas i povratak na velika vrata, te ozvaničenje trojca Čović-Dodik-Radončić kao okosnice političkih procesa u zemlji.

Stavovi izraženi u tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Otisak.ba.

Autor: E. Gorinjac

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

− three = five