Koliko je stajala pravda koju je dijelio Haški sud?

Od 1993. godine iz proračuna Ujedinjenih naroda za Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije odvojene su približno 2,4 milijarde dolara, a sud je tokom godina primao i razne donacije.

[Anadolija]

Uz procjene je li Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, kod nas poznatiji pod nazivom Haški sud, donosio pravedne odluke, u kojoj mjeri, prema kome i kakve posljedice te odluke imaju na odnose zemalja, postoji i ono cinično pitanje: je li se sve to uopće isplatilo?

Od 1993. godine iz proračuna Ujedinjenih naroda za Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije odvojene su približno 2,4 milijarde dolara, a sud je tokom godina primao i razne donacije.

Dramatični događaji iz sudnice u Den Haagu koji su obilježili čitanje presude šestorici optuženih u srijedu i sama presuda sigurno će još dosta dugo biti predmetom javnih rasprava i diskusija.

U svemu tome najviše će prevage odnijeti moralne procjene bilo o presudama i njihovim posljedicama, bilo o tragičnoj odluci Slobodana Praljka.

Uz procjene je li Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, kod nas poznatiji pod nazivom Haški sud, donosio pravedne odluke, u kojoj mjeri, prema kome i kakve posljedice te odluke imaju na odnose zemalja, postoji i ono cinično pitanje: je li se sve to uopće isplatilo?

Za barem nekakav odgovor mora se preispitati koliko je stvarno stajalo funkcioniranje tog suda, piše tportal.

Prema podacima dostupnim u godišnjim izvještajima suda, od 1993. godine pa do danas za njegovo funkcioniranje potrošeno je ukupno oko 2,5 milijardi američkih dolara. Proračuni suda su se na samom početku rada odobravali ad hoc, manje-više istovremeno kad su nastajali troškovi, da bi nakon nekoliko godina konačno ušli u ritam te su se mogli planirati unaprijed.

Prvo desetljeće obilježili su godišnji budžeti, da bi se 2002. godine prešlo na dvogodišnja razdoblja, u skladu s trendom planova i budžetiranja u Ujedinjenim narodima. Godišnji dokumenti također u određenim razdobljima navode koliko je točno potrošeno za rad suda, u drugim razdobljima samo koliko je Generalna skupština UN-a odobrila za rad suda, a u nekim instancama radi se o neto, u drugima o bruto iznosima. Također, prvotno odobrene iznose za rad, posebno kad se radilo o dvogodišnjim budžetima, bilo je potrebno s vremena na vrijeme prilagođavati zbog tečajnih razlika i sličnog.

No podaci ipak daju uvid u barem općenite okvire kako su se kretale financije i troškovi suda. U prvoj godini tako je za njega bilo odvojeno tek 450 hiljada dolara, da bi već u iduće dvije godine, kad se uspostavljala organizacija samog suda, administracija, počelo sa zapošljavanjem i angažiranjem osoblja te je na sve bilo potrošeno nešto manje od 36 miliona. Očekivano, s većim angažmanom dolazi i do sve većih iznosa. Tako je 1996. godišnji proračun suda iznosio 30,4 miliona, a troškovi već 2001. godine dosežu 100 miliona dolara.

Najviše je, koliko se može ocijeniti prema podacima, za rad suda potrošeno u razdoblju 2008-2009, kad je Haškom sudu odobren iznos od 342,2 miliona dolara za te dvije godine, odnosno otprilike 170 miliona godišnje. Nakon toga budžet se počinje smanjivati i za rad posljednje dvije godine, 2016. i 2017, odobreno je nešto manje od 87 miliona dolara, odnosno nešto više od četrdeset za svaku godinu. Sveukupno iznosi daju zbroj od 2,4 milijarde dolara za 15 godina postojanja suda.

Uz redovno finansiranje iz proračuna Ujedinjenih naroda, Haški sud je primao i donacije bilo izravno u novcu, bilo u raznim drugim vrstama pomoći i to od raznih država, institucija i organizacija. U posljednjim tako objavljenim podacima iz godišnjeg izvještaja o radu suda u 2005. godini, gdje su pobrojani donatori, ukupan iznos novčanih donacija penje se na iznad 40 miliona dolara, a tiokom godina pomoć je poprimala razne druge oblike, od tehnologije, preko intelektualnog vlasništva, do finansiranja dijela zaposlenih.

Među onima koji su davali novčane donacije nalazi se niz očekivanih zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država, koje su donirale barem 16 miliona dolara, ili Kanade s više od dva miliona dolara, a u tom rangu se nalaze i donacije Italije i Holandije. No među donatorima ima i nešto manje očekivanih stavki. Izravnu donaciju sudu od 2,5 miliona dolara uputila je tako Malezija, a milion dolara donirao je i Pakistan. Saudijska Arabija također je bila velikodušna s 300 hiljada dolara, a na samom početku rada suda simboličnu donaciju od 500 dolara uputila je i Namibija.

Uz države, donatori su bili razne organizacije i institucije, kao što su Univerzitet Utrecht, Zaklada McArthur, Zaklada Rockefeller te Otvoreno društvo mađarsko-američkog investitora i milijardera Georgea Sorosa, piše tportal.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

seventy four − = seventy two