Koliko će vam država uzimati novca po novim zakonima?

[Arhiva/Ilustracija]

Predložena zakonska rješenja predviđaju smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnjih 41,5 posto na 33 posto. No, s druge strane proširuju osnovicu za obračun doprinosa. To znači: Osim plate, biće oporezovane i naknade za obrok, prijevoz i regres. Neoporezivi dio dohotka iznosio bi do 700 KM mjesečno.

Naredna dva platna razreda su od 700 do 1500 gdje se porez plaća 10 posto. Na više od 1500 KM porez će, ukoliko zakoni dobiju podršku, iznositi 20 posto. U Federalnoj vladi nova zakonska rješenja nazivaju “reformskim u skladu sa evropskom praksom”.

“Ovom prilikom nismo mogli ići u samoubilački potez da smanjivamo stope više od 33 posto da ne bismo ugrozili sadašnji princip funkcioniranja. Što se tiče poreza na dohodak, tu ima novina. Nema više neoporezivih primanja u Federaciji. Naknade kao što je kod nas bio regres, prijevoz, naknade po ovim ili onim osnovama, trinaeste plate – to više ne postoji i tako je i u našoj bližoj i daljoj okolini”, kazala je Jelka Miličević, ministrica finansija FBiH.

Iako sindikati poručuju da lijepo zvuči podizanje neoporezivog dijela dohotka s 300 na 700 KM, skreću pažnju kako oporezivanjem toplog obroka, regresa i prijevoza, prosječna plata više neće biti 830, već više od 1000 KM i u cjelosti će biti oporezovana. Ovo bi u konačnici moglo predstavljati značajno smanjenje plata.

“Smanjenje doprinosa, odnosno nema nikako doprinosa za poslodavce, 33 posto plate treba da plati radnik. I kakav je to neutralan efekat ukoliko će taj topli obrok više ga nema, ako prevoza nema, regresa nema, i na to sve nema treba još radnik da dobije nižu platu. Kakav je to neutralni efekat”, pitao je Vladu Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Protiv malverzacija pojednih poslodavaca koje su plaće isplaćivali kroz neporezivi dio, Vlada se treba boriti inspekcijom, a ne udarom na radnike, poručuju u sindikatima. Stav sindikata odranije je poznat. Oni traže skidanje poreza sa plate do 1000 KM koliko će sada iznositi prosječna plata sa proširenom osnovicom. Nisu isključili ni mogućnost protesta, ako Vlada nastavi istrajavati na zakonskim rješenjima.

Slično misle i u Udruženju poslodavaca – 80 posto privrednog sektora će biti pogođeno, plate do 500 maraka ima preko 170.000 radnika. Sve analize udruženja kažu kako će primjena poreza na dohodak za federalni budžet značiti 50 do 60 miliona KM, ali i dodatni pritisak na cijenu rada, koja će se naplaćivati od zaposlenika i poslodavaca.

“Tačno je da više ne postoji obaveza plaćanja doprinosa od strane poslodavaca nego je sada sve prebačeno na teret radnika. Bojim se da se ne može govoriti o neutralnoj reformi, jer će doći do većeg zahvatanja. Mi pozivamo Vladu da se smanje stope ova dva zakona i očekujemo da Vlada predoči javnosti tačne obračune koji će dokazati kako ovo nije na štetu radnika ili poslodavaca, što tvrde”, rekao je Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca.

Od 15 zakonskih propisa koje je donijela Vlada u aktuelnom mandatu nijedan se ne može nazvati istinski reformskim, slažu se i poslodavci i sindikalisti. Takođe napominju da je jasno da MMF želi stabilan budžet koji će redovno servisirati kreditne obaveze, i ovaj put prema prijedlogu Vlade preko leđa radnika i poslodavaca.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

80 ÷ = ten