Hiljadu osoba u BiH s Downovim sindromom, a zaposlene samo dvije

Stručnjaci poručuju da postoji niz poslova u kojima su bolji od drugih.

U Bosni i Hercegovini je Azra prva dobila posao prošle godine [N1]

Više od hiljadu osoba sa Downovim sindromom živi u Bosni i Hercegovini, a zaposlene su samo dvije. Iako žele biti korisni i društveno odgovorni građani, tek rijetkima poslodavac ukaže povjerenje. Stručnjaci poručuju da postoji niz poslova u kojima su bolji od drugih.

Narukvice, ogrlice, šnale i druge ukrasne predmete u marketu slaže Azra Dedić i dokazuje da Downov sindrom za nju nije prepreka u obavljanju radnih zadataka.

“Moja zaduženja su ovdje da popravim robu i da slažem cijene. To su moja zaduženja. Slažem svoje, brišem, vodim računa”, rekla je Azra Dedić iz Bihaća.

Azra koja je postala primjer u samozastupanju – završila je osnovnu i srednju školu, a postala je i međunarodna prvakinja u džudou. Svaki dan radi osam sati, a tri puta sedmično odlazi na treninge.

“Sad imam neke nove robe na polici. Kupcima služim to. Pitam kome šta treba, mogu li šta pomoći. Njima je jako drago da im pomognem. Svi su me zavoljeli, i kupci i moje kolege”, dodala je.

“Sa Azrom nam je super raditi. Radi sve poslove kao i ostale djevojke, razlike nema”, komentarisao je Melvudin Mehmedović, Azrin kolega.

U razvijenim zemljama se odavno vodi računa da osobe sa Downovim sindromom budu uključene u društvenu zajednicu, samim tim i zaposlene. U Bosni i Hercegovini je Azra prva dobila posao prošle godine. A, do prije nekoliko dana bila je i jedina.

Više od godinu poslije Studentski centar u Mostaru odlučio je zaposliti Dariju Delić.

“Drago mi je što sam dobila posao i zadovoljna sam. Prezadovoljna sam zbog posla”, navela je Daria Delić iz Mostara.

Kaže i da je spremna da prođe kroz sve službe, od pravne do kuhinje Studentskog centra, da bi se utvrdilo kojim će poslom se u budućnosti baviti.

Zbog izražene emocionalnosti postoji čitav niz poslova u kojima osobe s Downovim sindromom mogu biti efikasnije od drugih.

“Vrlo često poslovi koji su tipični toj populaciji su naporni jer se ponavljaju iste radnje. Recimo slažete, razvrstavate, perete suđe… zbog loše vremenske orijentacije osobe sa Down sindromom su izuzetno istrajne u vršenju tih poslova”, istakla je Tanja Čolić, defektolog u Centru “Zaštiti me”.

Da inkluzija u Bosni i Hercegovini još nije zaživjela, upozoravaju stručnjaci. A, zapošljavanje osoba sa Downovim sindromom je samo jedan od načina njihove socijalizacije. Uključivanje u volonterske aktivnosti nije nemoguće jer prije svega vole društveno korisne poslove, ali i druženje.

Ostavi komentar NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

85 − = seventy seven