Hag: Simatović na privremenoj slobodi do 19. januara

Franku Simatoviću Frenkiju se sudi za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine.

Simatović (desno) je pušten 8. decembra [Arhiva]

Haški tribunal pustio je na privremenu slobodu bivšeg operativca Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Franka Simatovića Frenkija, kome se sudi po optužnici za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine.

Kako je danas saopćio taj sud, Simatović će na privremenoj slobodi u Srbiji ostati do 19. januara naredne godine.

Iz odluke sudija, sa koje je danas skinuta oznaka povjerljivosti, proizlazi kako je Simatović pušten iz pritvora u Scheveningenu 8. decembra.

U ponovljenom haškom procesu Simatoviću i prvooptuženom Jovici Stanišiću, bivšem šefu SDB-a Srbije, danas je nastupila pauza zbog Božića i Nove godine.

Suđenje će, kako se očekuje, biti nastavljeno u trećoj sedmici januara.

Povećanje broja radnih sati

Tužitelji su danas zatražili da proces Stanišiću i Simatoviću tada bude ubrzan dodavanjem još jednog radnog dana.

Zbog bolesti prvooptuženog Stanišića, suđenje se, od početka u junu do sada, odvijalo tri dana sedmično po tri sata.

Budući kako je, po odluci suda, Stanišić na privremenoj slobodi u Srbiji od kraja juna, tužioci zahtijevaju da u januaru broj radnih dana i radnih sati svakog dana bude povećan na četiri.

U podnesku raspravnom vijeću predsjedavajućeg Burtona Halla, tužitelji ocjenjuju kako je dosadašnji raspored rada „neefikasan“ i kako „nepotrebno produžava proces“.

Tužilaštvo tvrdi i kako zbog trodnevne radne sedmice „nije u stanju da svjedoke izvodi na način primjeren brzom suđenju“.

Tužitelji podsjećaju kako je i odbrana prvooptuženog Stanišića naznačila kako bi se, dok je on na privremenoj slobodi u Srbiji, suđenje moglo odvijati i tokom pune, petodnevne, radne sedmice.

Ukoliko drugooptuženi Simatović, koji proces prati u haškoj sudnici, smatra da bi prepreka za produžavanje radne sedmice moglo biti njegovo zdravstveno stanje, raspravno vijeće bi, kako navode tužitelji, trebalo naložiti da Simatovića „pregleda nezavisni medicinski ekspert“.

Udruženi zločinački poduhvat

Sudije bi, predlaže dalje Tužilaštvo, trebale omogućiti Simatoviću da suđenje prati iz pritvora u Scheweningenu, ukoliko bi to omogućilo povećavanje broja radnih sati.

Tužitelji, međutim, ocjenjuju kako „nema objektivne osnove za zaključak da Simatović ne može pratiti povećan radni raspored procesa“.

Očekuje se kako će sudije odluku o zahtjevu tužilaca donijeti prije nastavka suđenja Stanišiću i Simatoviću.

Raspravno vijeće će, u istom roku, ponovo razmotriti i da li će prvooptuženom Stanišiću produžiti boravak na privremenoj slobodi, koji, po važećoj odluci, ističe 18.januara 2018. godine.

Stanišićeva odbrana ranije je zatražila da on u Beogradu ostane do kraja dokaznog postupka.

Od početka ponovljenog suđenja Stanišiću i Simatoviću, 13. juna, tužitelji su pred raspravno vijeće, na javnim sjednicama, izveli dvadesetak svjedoka, većinom o zločinima u Hrvatskoj.

Po optužnici, ta zlodjela počinile su formacije pod kontrolom SDB Srbije, odnosno Stanišića i Simatovića, poput Crvenih beretki i Srpske dobrovoljačke garde koju je vodio Željko Ražnatović Arkan.

Stanišića (67), koji je od 1992. bio šef SDB Srbije, i njegovog pomoćnika Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i bošnjačkih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH 1991-95. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužitelji, tokom provođenja udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Bošnjaka sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.

Ranije presude

Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiteljima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Po nalazima ljekara u Hagu i u Beogradu, Stanišić pati od hronične bolesti organa za varenje i depresije. Bolest prvooptuženog značajno je uticala na tok i dužinu dugogodišnjeg haškog procesa protiv Stanišića i Simatovića.

Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003., obojicu optuženih je sud više puta puštao na privremenu slobodu.

Prema podacima njegove odbrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet godina u pritvoru.

Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009. godine, prvostepeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je 29. maja 2013. Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.

Apelaciono vijeće Tribunala usvojilo je 15. decembra 2015. godine ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

Proces Stanišiću i Simatoviću posljednji je u kojem će sudije utvrđivati da li su bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije bio osuđen za ta zlodjela.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

twenty two − = thirteen