Hag: Šestorci 111 godina zatvora

Potvrđen udruženi zločinački poduhvat.

N1/AFP/Pixsell

Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u srijedu je, u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorici utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.

Žalbeno je vijeće utvrdilo da je prvostupanjskom presudom pravilno utvrđeno postojanje međunarodnog oružanog sukoba, te da je pravilno utvrđeno da je Hrvatska provodila kontrolu preko lokalnih tijela u Herceg Bosni što potvrđuje da je postojalo stanje okupacije. Žalbeno vijeće odbacilo je i žalbene osnove u kojima se tvrdilo da nije postojao udruženi zločinački pothvat.

Jadranku Prliću, nekadašnjem čelniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i predsjedniku Vlade samoproglašene Hrvatske republike Herceg-Bosne, odbijena je žalba u cjelosti te potvrdilo osuđujuću presudu za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu.

Žalbeno vijeće potvrdilo mu je kaznu od 25 godina.

Bruni Stojiću, koji je u vrijema rata bio načelnik Odjela obrane, te je bio zadužen za većinu sastavnica oružanih snaga Herceg-Bosne, odnosno HVO-a, također je potvrđeno 20 godina zatvora.

Slobodnu Praljku konačnom presudom potvrđena je kazna od 20 godina zatvora.

“Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prezirom odbacujem presudu”, rekao je Praljak, nakon čega je popio nešto iz bočice.

Potom je kazao kako je “popio otrov”, nakon čega je izricanje presude prekinuto.

“Nemojte nositi nikamo bočicu iz koje je nešto popio”, rekao je sudac Agius.

Još uvijek se ne zna što je popio Slobodan Praljak, niti u kakvom je zdravstvenom stanju.

U nastavku izricanja presude pred Žalbenim vijećem Haškog suda, sudac Carmel Agius je potvrdio kaznu Milivoju Petkoviću – na 20 godina, te Valentinu Ćoriću – na 16 godina zatvora i Berislavu Pušiću na 10 godina, koji je iskoristio svoje pravo i nije došao na izricanje presude.

Konačnu presudu u predmetu “Prlić i ostali” izrekao je Carmel Agius, predsjedavajući Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

U Žalbenom vijeću, osim Agiusa, još su bili i suci Liu Daqun, Theodor Meron, Fausto Pocar i Bakone Justice Moloto.

Prvostepena presuda

Lideri najmalobrojnijeg naroda u BiH nepravomoćno su u svibnju 2013. osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog ubojstva, silovanja, deportacije, zatvaranja, uništavanja imovine širokih razmjera i drugih zločina.

  • Jadranko Prlić, predsjednik Hrvatskog vijeća obrane i vlade tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosna, osuđen je na 25 godina zatvora.
  • Bruno Stojić, načelnik odjela, kasnije ministarstva obrane, osuđen je na 20 godina zatvora.
  • Slobodan Praljak, zapovjednik Glavnog stožera HVO-a, osuđen na 20 godina zatvora.
  • Milivoj Petković, načelnik Glavnog stožera HVO-a, osuđen također na 20 godina.
  • Valentin Ćorić, načelnik uprave Vojne policije HVO-a i kasnije ministar unutarnjih poslova samoproglašene Herceg-Bosne – osuđen na 16 godina.
  • Berislav Pušić, predsjednik Službe za razmjenu zarobljenika, kao i komisije koja je upravljala svim zatvorima i zatočeničkim centrima Herceg-Bosne – osuđen na 10 godina zatvora.

Tokom prvostupanjskog postupka održano je 465 sudskih dana, saslušano 249 svjedoka i izvedeno 4.914 dokaznih predmeta tužiteljstva.

Saslušano je 75 svjedoka obrane, te izvedeno 4.947 predmeta obrane.

Sudsko vijeće izvelo je 15 dokaznih predmeta.

Suđenje je počelo 26. travnja 2006. godine.

Prvostupanjska presuda napisana je na 2.629 stranica u šest svezaka, a ima i četiri dodatka.

Rok za ulaganje žalbe bio je 29. svibnja 2015. godine, a sam žalbeni postupak trajao je od 20. do 28. ožujka 2017. godine.

Optužnica

Optuženi su se predali 5. travnja 2004. godine, a dan kasnije izjasnili se po svim točkama optužnice da nisu krivi.

Tužiteljstvo im na teret stavlja da su od 18. studenog 1991. do travnja 1994. sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu podjarmljivanja Bošnjaka i drugih nehrvata koji su živjeli na onim dijelovima teritorije Bosne i Hercegovine za koje se tvrdilo da pripadaju samoproglašenoj Hrvatskoj zajednici (a kasnije republici) Herceg-Bosni kako bi ih s tih prostora definitivno protjerali nehrvatsko stanovništvo i uspostavili hrvatski teritorij u granicama Banovine Hrvatske.

Šestorici optuženih se stavlja na teret da su u razdoblju od dvije i pol godine, u osam općina i u cijelom nizu zatočeničkih centara, počinili kaznena djela koja se navode u 26 točaka optužnice.

Prema navodima optužnice u slučaju “Prlić i ostali”, više je osoba sudjelovalo u udruženom zločinačkom pothvatu, a među njima su bili Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske (preminuo 10. prosinca 1999. godine), Gojko Šušak, ministar obrane Republike Hrvatske (preminuo 3. svibnja 1998. godine), Janko Bobetko, jedan od najviših generala u Vojsci Republike Hrvatske (preminuo 29. travnja 2003. godine), Mate Boban, predsjednik samoproglašene Hrvatske zajednice (kasnije i republike) Herceg-Bosne (preminuo 8. srpnja1997. godine), optuženi Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, te Dario Kordić, Tihomir Blaškić i Mladen Naletilić (zvani Tuta).

Među ostalim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata bili su i članovi vodstva i organa vlasti Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, uključujući razne dužnosnike, članove vlade i političkih struktura na svim razinama vlasti, razni čelnici i članovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH) na svim razinama, razni časnici i pripadnici oružanih snaga Herceg-Bosne i HVO-a, razni pripadnici oružanih snaga, policije, sigurnosnih i obavještajnih službi Republike Hrvatske, te druge poznate i nepoznate osobe.

U prethodnih 17 godina, koliko je prošlo od prve presude za zločine počinjene na području “Herceg-Bosne”, pred Haškim tribunalom iznesen je veliki broj dokaza o zločinima vojnika i dužnosnika te samoproglašene zajednice.

Osim što je osuđen zločin, dosadašnjim presudama je utvrđen i njegov karakter te priroda rata u Bosni i Hercegovini.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

three × one =