Foto: U Brčkom upriličen ispraćaj konjanika na Ajvatovicu

    Ove godine na Ajvatovicu je ispraćeno osam konjanika iz Brčkog i susjedne općine Čelić, a defile kroz grad bio je dosad najmasovniji.

    Defile kroz Brčko [Otisak]

    Medžlis Islamske zajednice Brčko i Konjički klub “Djeca vjetra” danas su organizirali vjersko-kulturnu manifestaciju u povodu ispraćaja učesnika na manifestaciju 507. Dani Ajvatovice.

    U 11 sati krenuo je defile kroz grad Brčko [kretanje defilea sa konjanicima: Gluhakovac – Ivici – Klanac – Novo Brčko – Kuglana – Kolobara (ispred Bijele džamije)].

    Defile kroz Brčko [Otisak]
    Nakon klanjanja džuma-namaza u Bijeloj džamiji, upriličen je bogat vjersko-kulturni program u parku pored ove džamije, a konjanike je dočekao veliki broj građana.

    U programu su učestvovali Hor Azizija iz Orašja, kulturno-umjetnička društva iz Brčkog, Ahmed Karahasanović i Emir Smajlović.

    U ime organizatora prisutnima se obratio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Brčko Mustafa-efendija Gobeljić.

    Ove godine na Ajvatovicu je ispraćeno osam konjanika iz Brčkog i susjedne općine Čelić, a defile kroz grad bio je dosad najmasovniji.

    507. Dani Ajvatovice

    Svečanim programom, koji je upriličen na Musalli u Pruscu kod Donjeg Vakufa, 12. maja su otvoreni 507. Dani Ajvatovice.

    Centralna manifestacija bit će 2. jula, a završetak Dana Ajvatovice planiran je za 8. juli.

    Tokom skoro dva mjeseca, ukupno oko devedeset raznovrsnih programskih sadržaja bit će izvedeno u općinama Travnik, Donji Vakuf, Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Fojnica.

    Ajvatovica

    Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni.

    Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka sa tradicijom dugom pet stotina godina.

    Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena šest-sedam kilometara od starog grada Prusca, nekadašnjeg Akhisara [Bijeli Grad], izuzetno značajnog urbanog centra za vrijeme Bosanskog pašaluka.

    Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter, prerastao iz tradicija Crkve bosanske odnosno krstjanskih/bogumiliskih molitvi za kišu, plodnost i zaštitu ljetnih usjeva.

    Tradicija Ajvatovice se veže za staru tradiciju Bosne, na način da početak Ajvatovice pada sedmoga ponedjeljka po Jurjevu, umjesto određivanja početka po hidžretskom kalendaru.

    Pohod Ajvatovici podrazumijeva i određenu ceremoniju koja se sastoji iz: klanjanja sabah-namaza na otvorenome, polaska do mjesta okupljanja gdje se uči kur’anska sura Jasin, pijenja kahve ili čaja, formiranja povorke kojnanika na čijem čelu se nalazi bajraktar koji nosi bajrak Ajvaz-dede, učenja ilahijâ, izgovaranja tekbirâ [Allahu ekber – Bog je najveći], prolaska kroz stijenu, učenja kur’anske sure Feth [Pobjeda], te vaza [predavanja] na livadi i zajedničkoga klanjanja podne-namaza na otvorenome.

    Nakon 1946. godine, Ajvatovica je bila zabranjena od tadašnjih komunističkih vlasti.

    Tradicija se obnavlja 1990. godine i otad desetine hiljada muslimanskih vjernika ponovno dolazi na Ajvatovicu.

    Legenda o Ajvaz-dedi

    Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je živio u 15. vijeku.

    Ajvaz-dedo je došao u Bosnu sa sultanom Fatihom II 1463. godine i dobio zadatak da u Skoplju širi Islam.

    Ajvaz-dedo je Bošnjacima objašnjavao islam na blag i primjeren način, prije svega na ličnom primjeru.

    Pomagao je mještane i rješavao njihove svakodnevne probleme, što je karakteristično za sufije tog doba.

    Za Ajvaz-dedu legenda kaže da je pronašavši dobro planinsko vrelo nastojao dovesti vodu u Prusac, koji je oskudijevao vodom.

    Nedaleko od samog vrela ispriječila mu se stijena duga 74, široka 30 metara.

    Narodna predaja kaže da se Ajvaz-dedo četrdeset dana uzastopno ranim sabah-namazom obraćao Bogu da stijenu rastavi.

    Četrdeseto jutro učeći dovu nakon sabah-namaza je zaspao i u snu vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila.

    Kada se probudio vidio je stijenu rastavljenu.

    Nakon toga je Ajvaz-dedo sagradio vodovod od drvenih tomruka [cijevi] i proveo ga kroz spomenutu stijenu do Prusca.

    Novinar: Adis Mujdanović
    Fotoreporter: Kenan Ibrišimović

    1 KOMENTAR

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    99 ÷ eleven =