Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima: Najugroženija kategorija su djeca bez pratnje

Podigli smo sve što smo mogli podići da obilježimo ovaj dan i da ukažemo javnosti da imamo problem trgovine ljudima, da rizici trgovine postoje, da su njemu izloženi naši sugrađani, posebno djeca, rekla Žigić, direktorica Fondacije “Lara“.

[Foto: AA]

Povodom obilježavanja 18. oktobra, Evropskog dana borbe trgovine ljudima, ukazano je da su djeca i mladi bez pratnje najugroženija kategorija. Ministarstvo sigurnosti BiH u partnerstvu sa Fondacijom “Lara“ i članicama Mreže RING odlučili su da građanima BiH ukažu na sve veći problem trgovine ljudima u BiH, posebno u kontekstu migracija, prenosi Anadolu Agency (AA).

Radmila Žigić, direktorica Fondacije “Lara“, naglasila je da je kampanja “Djeca u pokretu, djeca bez pratnje – reaguj i spriječi trgovinu ljudima“ usmjerena na povećanje informisanosti i mobilizacije građana, organizacija civilnog društva, ukupne javnosti, institucija na angažman na prevenciji rizika trgovine ljudima i drugih kriminalnih aktivnosti koje se javljaju u uslovima povećanih migracija, koje su trenutno aktuelne u BiH.

“Javni skupovi sa istim ciljem i tematskim okvirom počeli su jučer biti organizovani u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli. U kampanju su kao organizatorice uključene sve članice Mreže RING, a nas je 13 koje su teritorijalno raspoređene na cijeloj teritoriji BiH. Zahvaljujući tome danas smo mogli da budemo veoma mobilne i da podignemo veliki broj organizacija civilnog društva, institucija, građana, volontera i medija na različitim prostorima BiH“, istakla je Žigić te dodala:

“Podigli smo sve što smo mogli podići da obilježimo ovaj dan i da ukažemo javnosti da imamo problem trgovine ljudima, da rizici trgovine postoje, da su njemu izloženi naši sugrađani, posebno djeca. Problem djece na ulici i dalje nije adekvatno riješen, i dalje ne prepoznajemo prosjačenje kao trgovinu ljudima, a da u uslovima migracija se rizici od trgovine ljudima povećavaju, kao i šanse za kriminalne aktivnosti.“

Važno je, ističe Žigić, da bez obzira što postoje negativni tonovi u odnosu prema migracijama, to je u redu, jer ljudi imaju pravo da se kreću i traže bolje uslove za život.

“Na nama je da se mobilizujemo i da im pomognemo da im proces prolaska kroz našu zemlju, ili vrijeme boravka u našoj zemlji, lakše protekne, a posebno da spriječimo da budu izloženi različitim kriminalnim rizicima. Posebno što smo mi zemlja koja pamti migracije naših sugrađana i dan danas naši ljudi odlaze. U okviru migrantske krize želimo posebno da naglasimo da su najranjivija kategorija i dalje djeca i maloljetnici bez pratnje“, rekla je Žigić.

Samira Funšek iz Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti BiH navela da je obilježavaju Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima, čime nastoje javnosti ukazati na trendove i nove oblike u toj o problematici.

“Trgovina ljudima je vid kriminala, koji kriminalnim grupama i pojedincima omogućava sticanje velikih nelegalnih zarada. Prisustvo trgovine ljudima posebno je karakteristično za postkonfliktne zemlje i zemlje u tranziciji“, kazala je Funšek i nastavila:

“Posebnu ozbiljnost trgovini ljudima kao modernom obliku ropstva daje činjenica da su žrtve trgovine izložene dugotrajnoj eksploataciji. Nasilju, nehumanom, degradirajućem ponašanju te da česte posljedice njihovog statusa budu teške psihičke, fizičke povrede, pa čak i smrt. BiH se tokom posljednjih godina susretala sa mnogim izazovima. Po mnogim međunarodnim standardima, izvještajima i ocjenama je prepoznata kao zemlja izvora, tranzita i destinacije. Za razliku od kraja devedesetih i početka dvije hiljaditih godina kada je BiH bila zemlja tranzita i destinacije, zadnjih desetak godina je primarno zemlja izvora.“

Dodala je da se unutar BiH jako mnogo djece asistira od strane nevladinih organizacija u saradnji sa domaćim institucijama nastoji pronaći adekvatno rješenje i adekvatnu pomoć. Prema njoj, činjenica je da u BiH prosjačenje nije prepoznato kao organizovani vid kriminala i da postoji velika potreba za rješavanje ovog problema.

“Otvoreni smo za aktivnosti i otvoreni za sve odgovore, pitanja, ponude i mogućnosti tokom čitave godine, zato što je najveći broj žrtava trgovine ljudima u proteklom periodu državljana BiH, i pri tome su to najviše djeca. Najviše dejca koja su izložena teškim oblicima rada. Jako je mali broj presuda izrečenih u tom kontekstu i tom pogledu. Stalno su ocjene međunarodnih izvještaja da BiH mora unaprijediti aktivnosti po pitanju prepoznavanja ovih oblika i po pitanju krivičnih gonjenja, zato što su presude neprimjereno blage“, objasnila je Funšek.

Ivana Kozina, projekt menadžer Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za Zapadni Balkan, rekla je da je jako važno podići svijest javnosti o trgovini ljudima koja je izuzetno prisutna u bh. društvu.

“IOM na globalnoj razini od sredine devedesetih godina radi na suzbijanju trgovanja ljudima, prvenstveno kroz prevenciju i zaštitu žrtava. Od tog perioda do danas zbrinuto je oko 90.000 žrtava trgovine ljudima“, rekla je Kozina.

Ona je kazala da na Zapadnom Balkanu od 2017.godine IOM provodi veliki projekt kojem je namjera da adresira trgovinu ljudima specifično u kontekstu migracijske krize. Kroz istraživanje nastojali su razgovarati sa migrantima koji su bili izloženi sa trgovinom ljudima na toj ruti, ali i ostalim relevantnim akterima u oblasti migracija, što je dovelo do analitičkog izvještaja, koji nudi preporuke za suočavanje sa problematikom trgovine ljudima.

“Ono što smo primijetili je da predstoji još jako puno rada na zbrinjavanju djece i u narednom periodu nastojaćemo se fokusirati na djecu kao na najranjiviju skupinu i adresirati probleme poput staratelja, nedostatka prevodilaca i još nekih praktičnih problema koji se još uvijek mogu vidjeti“, zaključila je Kozina.

Elma Zahirović, predstavnica Međunarodnog fonda solidarnosti Emmaus, naglasila je da već 20 godina u BiH djeluju na zaštiti različitih ugroženih kategorija stanovništva te da su do sada pružili asistenciju za skoro 290 žrtava trgovine ljudima.

“Trendovi koji su uočeni posljednjih godina je da trgovina ljudima mijenja svoju formu i nažalost u posljednje vrijeme to su sve češće državljani BiH i što je posebno poražavajuće to su djeca kojima se trguje u svrhu prosjačenja i raznih oblika radne eksploatacije. Također, posebna pažnja nam je skrenuta kroz nove migracione tokove, tako da smo ove godine temelje protokola koji smo potpisali sa Ministarstvom sigurnosti, sektorom za azil, i sa UNHCR-om smjestili u naše sklonište i centar za djecu i mlade posebne ranjive kategorije tražioca azila. Samo u ovoj godini imali smo 71 prijem tražioca azila, od čega je 43 djece. Od tih 43 djece, više od polovine su djeca bez pratnje. To je posebno ranjiva kategorija, djeca koja su pod velikim rizikom da postanu žrtve trgovine ljudima“, istakla je Zahirović.

Kazala je da je vrlo važno skrenuti pažnju svim ljudima, posebno profesionalcima u BiH da posebno obrate pažnju na spomenutu kategoriju djece koja putuju bez pratnje.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

four + five =