Erdoganova partija proglasila pobjedu na referendumu

Foto: Anadolija

Na referendumu o ustavnim promjenama u Turskoj – prema preliminarnim rezultatima, izašlo je više od 86 posto građana.

Na osnovu prebrojanih 98 posto glasova, 51,3 posto građana glasalo je za ustavne promjene, a 48,7 posto protiv, podaci su državne agencije Anadolija.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan čestitao je pobjedu na referendumu u Turskoj čelnicima političkih partija koje su bile protagonisti prijedloga ustavne reforme u toj zemlji.

Nakon objavljivanja preliminarnih rezultata koji pokazuju da je većina birača u Turskoj danas podržala ustavne reforme, Erdogan je telefonom razgovarao sa predsjednikom vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti) Binalijem Yildirimim, predsjednikom opozicione Partije nacionalnog pokreta (MHP) Devletom Bahcelijem i predsjednicima manjih partija koje su sudjelovale u kampanji za podršku reformi.

On je tom prilikom zahvalio svim učesnicima kampanje i svim biračima koji su danas izašli na referendum, te poželio da rezultat referenduma bude od koristi za tursku državu i narod.

Na referendumu o ustavnim promjena u Turskoj zabilježena je izlaznost od 86 posto od ukupnog broja registriranih birača.

Širom Turske večeras su zatvorena biračka mjesta na kojima su se birači izjašnjavali o prijedlogu ustavne reforme koji je ranije prošao parlamentarnu proceduru, a koji predviđa uvođenje predsjedničkog sistema upravljanja u toj zemlji.

Prema podacima Centralne izborne komisije, najveća podrška ustavnim promjenama zabilježena je u gradu Bayburtu gdje na referendumu 81,7 posto građana bilo “za”. Zatim slijede gradovi Rize sa 75,5 posto, Aksaray 75,5 posto, Gumushane 75,1 posto, te Erzurum 74,5 posto glasova “za”, prenosi agencija Anadolija.

Kada su u pitanju građani Turske koji nisu za prelazak s parlamentarnog na predsjednički sistem u njihovoj zemlji, istakli su se građani Tuncelija kojih je 80 posto kazalo “ne”, a slijedi Kirklareli sa 71,3, Sirnak 70,7, Edirne 70,3, te Hakkari sa 69 posto glasova “protiv”.

U prijestolnici Ankari 50,2 posto građana je glasalo “protiv”, a 49,8 posto “za” ustavne promjene. U Istanbulu je također prevagnuo broj “protivnika” ustavnih promjena kojih je bilo 51 posto, dok je 49 posto bilo “za” predsjednički sistem.

Pravo glasa u imalo je 55.319.222 birača koja će svoju građansku dužnost moći obaviti u 167.140 birališta.

Birališta su u većem dijelu zemlje otvorena u osam sati po mjesnom vremenu (u 7 po srednjoevropskom), a zatvorena su u 17 sati (16 SEV).

U istočnom dijelu Turske birališta su otvorena u sedam sati po lokalnom vremenu (06:00 CET). Ova biračka mjesta zatvorena su u 16 sati po lokalnom vremenu (15:00 CET).

Tri osobe su poginule u pucnjavi koja je izbila ispred biračkog mjesta u jugoistočnoj provinciji Diyarbakir tokom referenduma, javio je Al Jazeerin reporter Adnan Rondić.

Turska agencija Anadolija izvještava da je svađa između dvije porodice završila smrtnim ishodom u školskom dvorištu škole u selu na jugoistoku Turske.

Za sada se ne zna šta je bio uzrok svađe, izvještava Anadolija, dok agencija Dogan javlja da je uzrok “neslaganje u političkim stavovima”.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Turske Suleyman Soylu kazao je kako je glasanje o setu ustavnih promjena u toj zemlji počelo u miru, tišini i u sigurnosti, javlja agencija Anadolija.

Dodao je da su u pojedinim područjima, na istoku i jugoistoku, glasački listići prebačeni helikopterom.

“Narod i država su osigurali da u svim dijelovima Turske glasanje protekne u okvirima demokratije, mira i uzajamnog povjerenja”, rekao je Soylu.

Glasanje stranačkih lidera

Predsjednik opozicione ljevičarske Republikanske narodne partije (CHP) Kemal Kilicdaroglu izjavio je kako se danas glasa o sudbini Turske. Kilicdaroglu je građansku dužnost sa suprugom i sinom obavio u Ankari.

Lider opozicione Partije nacionalnog pokreta (MHP) Devlet Bahceli izjavio je kako je današnje glasanje prekretnica u životu turskog naroda.

Njegova partija je podržala prijedlog ustavnih reformi koji je pripremila vladajuća turska Stranka pravde i razvoja (AK Parti).

“Ovo je značajna prekretnica u životu našeg naroda. Politika u Turskoj će ići ka novom restrukturiranju”, rekao je Bahceli koji je podsjetio kako je s tog aspekta važno da narod uz veliku izlaznost pokaže svoj izbor što je nužnost za kulturu demokratije.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako današnje izjašnjavanje građana o setu ustavnih promjena u Turskoj nije obično glasanje.

“U historiji Republike imali smo mnoga glasanja o parlamentarnom sistemu. Imali smo i izjašnjavanja građana, ali ovo izjašnjavanje je izbor promjene, novog administrativnog sistema u Turskoj”, izjavio je Erdogan.

Dodao je kako vjeruje da će narod odlučiti da otvori put brzom razvoju.

U naselju Kayranokcular, u provinciji Manisa, glasanje o setu ustavnih promjena završeno je za 12 minuta.

U naselju živi 18 ljudi, a 12 njih ima pravo glasa.

Glasači su u osam sati po lokalnom vremenu (u 07.00 CET) došli obaviti građansku dužnost, a biralište je bilo otvoreno 12 minuta. Stanovnici su se, nakon glasanja, vratili svojim svakodnevnim obavezama.

Prema riječima predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ustavne promjene su potrebne kako bi se izbjegle prošle krhke koalicijske vlade i Turska, suočena s nizom sigurnosnih izazova, dobila na stabilnosti.

Javno dostupne ankete pokazuju da se radi o utrci koja je oštro podijelila zemlju.

Po istraživanju agencije Gezici objavljenom u četvrtak pristalica ustavnih promjena ima 51,3 posto, a protivnika 48,7 posto. U anketi iste agencije prije sedam dana za ustavne promjene bilo je 53,3 posto ispitanika.

Druga dva istraživanja objavljena u srijedu isto daju prednost taboru “Da” s 51 do 52 posto.

Novi ustav

Erdogan je prije tri godine preuzeo dužnost predsjednika, čije su ovlasti po postojećem ustavu uglavnom ceremonijalne, nakon što je više od desetljeća bio premijer.

Kritičari ga često optužuju da zemljom upravlja autoritarno, posebice nakon hapšenja i otpuštanja desetaka hiljada sudaca, policajaca, vojnih časnika i novinara od neuspjelog pokušaja puča u julu 2016. godine.

Po novom ustavu, predsjednik države neće morati napustiti svoju političku stranku, kao što je sada slučaj, u potezu za koje opozicione stranke kažu da bi uništio bilo kakve izglede za nepristrasnost.

Uvela bi se i funkcija potpredsjednika države, a ukinuo ured premijera.

Reformama je također predviđeno da se predsjednički i parlamentarni izbori održe zajedno 2019. te da predsjednik ima pravo na dva petogodišnja mandata, ali se u to vjerovatno ne bi računao Erdoganov postojeći mandat, što znači da bi u teoriji mogao ostati na vlasti do 2029. godine.

Izborni proces

Glasački listić iznimno je jednostavan. Na lijevoj strani je riječ “Evet” (da) na bijeloj podlozi, a na desnoj “Hayir” (ne) na smeđoj. Pitanja na listiću nema jer turske vlasti smatraju da svi znaju o čemu se odlučuje.

Izborni proces nadgleda mnoštvo domaćih, ali vrlo malo stranih promatrača. OSCE je u Tursku poslao samo 35 svojih djelatnika.

Brojanje glasova počinje odmah po zatvaranju birališta, ali izborna komisija odlučuje o tome kada mediji mogu početi izvještavati o rezultatima. Obično se to dogodi tokom večeri.

Izlaznih anketa neće biti, javljaju agencije.

Erdogan je prvi turski predsjednik koji je započeo mirovne pregovore sa zabranjenom Kurdskom radničkom partijom (PKK), što je rezultiralo obustavom vatre.

Pobjeda bi značila da nije isključena opcija da će Erdogan ponovo otvoriti dijalog sa Kurdima.

Deutsche Welle u analizi uoči referenduma navodi da Erdogan želi da postane “Ataturk poslije Ataturka” uvođenjem predsjedničkog sistema i da istovremeno poništi sekularnu tradiciju osnivača turske države.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

fifty − forty =