DW: Bošnjaci protiv liberalne džamije

Ni Bošnjaci u Berlinu ne prihvataju nedavno osnovanu liberalnu džamiju, ali osuđuju prijetnje smrću njenoj osnivačici Sejran Ateš.

[Anadolija]

Ni Bošnjaci u Berlinu ne prihvataju nedavno osnovanu liberalnu džamiju, ali osuđuju prijetnje smrću njenoj osnivačici Sejran Ateš.

Prostorije Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u berlinskoj opštini Kreuzberg su omiljeno sastajalište velikog broja muslimana sa područja bivše Jugoslavije, posebno iz BiH i Sandžaka. Petkom ovdje mnogi klanjaju džumu, vikendom se okupljaju na različitim diskusijama ili jednostavno da se druže, djeca dolaze na dopunsku nastavu na bosanskom jeziku. Centar se etablirao kao važan partner u međureligijskom dijalogu berlinskih vjerskih zajednica, nema ni jedne manifestacije ili iftara tokom ramazana na koje njegovi predstavnici nisu pozvani od važnih političara na saveznom i gradskom nivou, piše DW.

Njegov predsjednik Meho Travljanin je na to ponosan. Islamski kulturni centar Bošnjaka poziva redovno političare i predstavnike drugih vjerskih zajednica u svoje prostorije, na slavlja ali i na diskusije, o islamu i o boljem međureligijskom razumijevanju. Vijest o osnivanju liberalne džamije u Berlinu ga nije iznenadila.

Meho Travljanin [DW]
„U posljednje vrijeme je to češće tematizirano. Čak je bilo očekivanja nekih njemačkih političara i krugova da se osnuje jedna „pogodna” džamija”, smatra Travljanin, koji je kao dijete za vrijeme rata u BiH iz Sanskog Mosta došao u Berlin i u centru Bošnjaka našao dio domovine. Diplomirani ekonomista je svojim angažmanom u mnogome doprinio otvaranju Islamskog kulturnog centra Bošnjaka prema drugim vjerskim zajednicama u gradu. Travljanin prati i cijeni dosadašnji rad osnivačice liberalne džamije, advokata i aktivistkinje za ženska prava Sejran Ateš.

Podsjetimo, sredinom juna je Atešova zajedno sa nekoliko istomišljenika u Berlinu osnovala džamiju „Ibn-Rušd-Gete”, u kojoj žene, bez marame, i muškarci mogu zajedno obavljati vjerske obrede, a čiju molitvu predvode žene-imami. Sejran Ateš, inače turskog porijekla je i sama imamkinja.

Meho Travljanin osnivanje ove vjerske institucije smatra suvišnim: „U Berlinu imamo preko 80 džamija. One su uložile mnogo truda u interreligijski dijalog. Na ovom mikro-planu mi imamo toliko zajedničkog. Upravo smo sa Evangeličkom crkvom završili jedan veliki interreligiozni projekat koji je trajao osam sedmica”.

Naziv „liberalna džamija” također problem

Za predsjednika Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu je i odabir imena liberalne džamije sasvim neadekvatan. „Šta smo onda mi? Da li smo mi konzervativni, problematični, nespremni za dijalog i integraciju? Svojim radom pokazujemo da to nije istina.”

Mersiha Hadžiabdić [DW]
I Mersiha Hadžiabdić, koja je u Berlinu završila studij islamskih nauka i arapski jezik je kritična prema osnivanju liberalne džamije. Mlada Bošnjakinja koja se intenzivno zalaže za bolje povezivanje i razumijevanje muslimanskih zajednica sa njemačkim političarima, svoj džemat i džamiju u Islamskom kulturnom centru Bošnjaka smatra dovoljno liberalnim i ne smatra da njoj kao ženi treba žena-imam. Zajedničko obavljanje vjerskih obreda muškaraca i žena bi joj bio sasvim stran, on naprosto, ističe ona, nije u duhu islamske tradicije. „Svaki iskreni pokušaj i trud da se stvori neko mjesto gdje se čovjek osjeća dobro i može razgovarati s Bogom je dobar. Moj utisak je međutim da se to u ovom slučaju pokušava izgraditi ogovarajući druge, profilirati se na račun drugih. To ne mogu podržavati.”

Zajednička molitva?

Alen Hebilović, porijeklom iz Prijedora, kaže da je za sebe vjeru otkrio prije nekoliko godina. Sa porodicom, je kao 16-godišnjak, također na početku rata u BiH, došao u Njemačku. Profesionalni fotograf se mnogo sam edukovao u boljem razumijevanju islama. „Ovo što mi nalazimo ovdje u Centru je lijep, moderan, liberalan islam, prilagođen današnjem življenju. Obavljanje obreda je već stoljećima utvrđen, mi to zovemo „sunetom Božjeg poslanika Muhammeda”, taj praktični komentar Kur‘ana. Ne bih mogao prihvatiti da klanjam zajedno sa ženama, to bi remetilo taj duševni, spiritualni dio molitve”.

Neuvažavanje islamske vijekovne tradicije kardinalna greška

Jedan od vodećih islamskih teologa sa područja BiH u Njemačkoj, doktor Esnaf Begić, docent na Institutu za islamsku teologiju Univerziteta Osnabrück je, kaže, osnivanje liberalne džamije doživio sa pomiješanim osjećanjima i kao medijsku predstavu.

„Šta znači liberalno u kontekstu razumijevanja islama? U Njemačkoj zadnjih godina imamo diskurs koji se pokušava etablirati po dijalektičnom principu liberalno-konzervativno. Ono što je liberalno je dobro, konzervativno treba odbaciti kao dezintegrativno . Ja sam skeptičan, ono što je jučer bilo konzervativno danas je liberalno i obrnuto. Ideja liberalne džamije se u aktuelnom njemačkom političkom diskursu veoma podupire”, dodaje Begić. No po njegovom mišljenju se to mora posmatrati sa znanstvenih, sa trezvenih pozicija.

[DW]
Zagovarači takvog liberalnog islama nisu ponudili koncept u kojem su objasnili šta oni ustvari time konkretno misle, smatra on: „Ako govorimo suštinski o motivima, to znači da imamo jedan proces da islamom nazivamo nešto što mi sebi predstavljamo kao islam, ne uvažavajući pri tome tradiciju islamske učenosti koja je stara više od 14 stoljeća, koja jasno definira šta je ta vjera. Ono što Sejran Ateš i njeni „saputnici” rade, ne odgovara tim znanstveno utemeljenim principima onoga što mi zovemo islamom i to je kardinalna koncepcijska, suštinska i sadržinska greška”.

Prijetnje smrću osnivačici liberalne džamije

I za dr. Esnafa Begića, kao i za sagovornike iz Islamskog kulturnog centra Bošnjaka su pritisci na Sejran Ateš i prijetnje smrću potpuno neprihvatljivi. Begić kaže da njega osnivanje liberalne džamije nije uznemirilo niti poljuljalo njegova vjerska poimanja. „Oni koji prijete nisu čvrsti u svom vjerovanju i oni veoma štete islamu te njegovom imidžu i integraciji u Njemačkoj.“ Begić liberalnu džamiju smatra jednom od mogućnosti izražavanja određenog stava, a da li će je većina muslimana prihvatiti, prepušta njima.

Meho Travljanin je sličnog mišljenja. „Ne znam kakva će biti budućnost liberalne džamije, koliko će se etablirati u nekim krugovima muslimana, no Božja bašča je široka, u njoj svako ko to želi, treba naći svoje mjesto“.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

12 + = thirteen