Dejtonski sporazum je zaustavio rat – šta je donio poslije

[N1]

Prije 22 godine (14. decembra) u Parizu je službeno potpisan Opći okvirni sporazum za mir u BiH, ili Dejtonski mirovni sporazum. I nakon 22 godine njegov najveći uspjeh je to što je zaustavio rat. Političari ga danas, svatko iz svojih interesa, smatraju izvorom neefikasne vlasti, problema pa čak i diskriminacije.

Ovim potpisima postalo je zvanično: rat u BiH je završen. Dvadesetdvije godine kasnije, glavni potpisnici odavno nisu živi. O težini pregovora i iznenađenjima svjedoče oni koji su bili u bh. pregovaračkom timu.

“Nama je dato čvrsto obećanje da će BiH biti kantonalno uređena, odnosno federacija kantona. Mi sad najednom gore vidimo da se napušta federalizam kao koncepcija i da se ide na entitetsko uređenje koje je svima nepoznato. I znamo da država s entitetskim uređenjem ne može funkcionisati, to nije fleksibilno uređenje”, kaže Ivo Komšić, član bh. pregovaračkog tima.

Sumnje koje Komšić tvrdi da su postojale za vrijeme pregovora, 22 godine kasnije postale su realnost. Dva entiteta, Brčko distrikt, 10 kantona i državni nivo vlasti. Glomazan i komplikovan način odlučivanja, mnogo preklapanja nadležnosti i mogućosti za blokade. Ujedno, Dejtonski sporazum danas je i jedini važeći Ustav BiH. I dok su brojni pokušaji izmjena u prošlosti propali, razloga za njegove izmjene čini se, više je nego ikad.

“U budućnosti mislim da napredne stranke u BiH moraju raditi na tome da izgrađuju BiH istinski po mjeri svih građana i naroda a ne da imamo ovako komplikovan sistem kakav je danas dejtonski”, naveo je Denis Bećirović, poslanik u PD PSBiH (SDP).

Te izmjene sačekaće narednu godinu, kaže prvi čovjek državnog Predsjedništva i HDZ-a BiH, Dragan Čović. Tim izmjenama očekuje da se riješi ravnopravnost konstitutivnih naroda, na čemu HDZ odavno insistira.

“Ja sam uvjeren da ćemo biti u toj poziciji vlasti na svim nivoima i nakon izbora ćemo oko tih stvari vrlo precizno zauzeti stav. Naš cilj je osigurati ravopravnost svih konstitutivnih naroda, apsolutnu ustavnu ravnopravnost i ovo predstavljanje. To je minimum minimuma da bi to sve skupa funkcionisalo”, naveo je Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Milorad Dodik, krivca za nefunkcionisanje vlasti ne vidi u manjkavostima Dejtonskog sporazuma, nego u naknadnim intervencijama međunarodne zajednice.

“Dejtonski sporazum je skrnavljen nasiljem visokih predstavnika, u kontinuitetu, koji su rušili bazične odredbe dejtonskog sporazuma, eliminisali entitete i konstitutivne narode u značajnim projektima i odlučivanju”, kaže predsjednik RS Milorad Dodik.

Dvadesetdvije godine nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, mnogi njegovi aneksi nisu provedeni. Dok se politički lideri ne slože oko toga kako izmijeniti onaj koji služi kao Ustav BiH, njegov najveći domet biće to što je zaustavio rat.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

− 9 = one