Dan uljarica u Brčkom na temu “Uzgojem uljarica do očuvanja plodoreda”

Na Evropskom univerzitetu u Brčkom, u organizaciji Instituta za razvoj i unapređenje poljoprivrede IRUP Brčko te kompanije Bimal, danas je održan Dan uljarica na temu "Uzgojem uljarica do očuvanja plodoreda".

Fotoreporter: Kristian Bilić / Otisak.ba

Novinar: Kristian Bilić

Na Evropskom univerzitetu u Brčkom, u organizaciji Instituta za razvoj i unapređenje poljoprivrede IRUP Brčko te kompanije Bimal, danas je održan Dan uljarica na temu “Uzgojem uljarica do očuvanja plodoreda”.

“Što se tiče prostora Brčko distrikta, postoje resursi gdje se još može uzgajati ova kultura koja ima svoj značajan doprinos, jer Brčko ima jedinu prerađivačku industriju u Bosni i Hercegovini, a to je Bimal. Trenutno je zasijano oko 900 hektara soje, 160 hektara uljane repice i 90 hektara suncokreta. Ove količine su male u odnosu na područje koje Distrikt ima i potrebno je što više ostvariti saradnju između prerađivača i proizvođača, a takođe i Odjeljenje poljoprivrede sa Vladom će dati svoj doprinos i omogućiti da se podsticaj isplaćuje”, kazao je u izjavi za medije Zoran Gajić, šef Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u Vladi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Uljarice su veoma bitne u plodoredu, zajedno sa žitaricama i drugim kulturama, kako bi se zaštitili proizvodi i omogućila što bolja proizvodnja.

U Brčkom se izdvajaju značajna sredstva za ove kulture u iznosu od 400 i 450 KM po hektaru.

“Ono što ima proizvodnje u Brčkom mi to kao Bimal otkupimo, a ono što zahtijevamo od proizvođača jeste da prate struku i da koriste kvalitetan repromaterijal koji mi možemo koristiti kao kvalitetnu sirovinu za gotovi proizvod, i to je osnovni parametar”, kazao je Ševal Suljkanović, izvršni direktor za ekonomska pitanja brčanskog Bimala.

Na skupu su bili prisutni i gosti iz oba entiteta. Pričalo se plodoredu kao bitnom faktoru u poljoprivredi te monokulturama kao ograničavajućem faktoru poljoprivredne proizvodnje.

“Čelić kao poprilično voćarski kraj i kraj koji je prije svega poznat po proizvodnji jagodastog voća je po prvi put napravio iskorak, odnosno Zemljoradnička zadruga je napravila iskorak kada se radi o ratarskoj proizvodnji, konkretno proizvodnji suncokreta. Naša iskustva su pozitivna, a u prilog tome govori i činjenica da ove godine planiramo duplo povećati sjetovne površine suncokreta. Prošle godine se radilo o 10 hektara proizvodnje suncokreta i to je bila probna faza proizvodnje, izjavila je Azra Imširović, direktor Zemljoradničke zadruge Poljopromet Čelić.

“Danas smo tu u situaciji da razgovaramo o uzgoju uljarica u monokulturi, dakle i problemima koji su vezani za uzgoj uljarica u monokulturi. To je jedna nepopularna proizvodnja, jer proizvođači zbog nepovoljne situacije siju određenu kulturu ne vodeći računa da zbog sjetve jedne te iste kulture na sitoj površini imaju negativne posljedice za prinos, a najgore je povećanje broja štetnika i patogena, tako da u nekom skorom vremenu, ukoliko nastave tim tempom, ostaće bez prinosa”, izjavio je Omer Kurtović, direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu iz Sarajeva.

“Što se tiče uljarica, Ministarstvo je definisalo kroz strateške dokumente i kroz strategiju do 2020. godine jedan pravac razvoja žitarica i određeno usmjerenje. Prioritet jeste zasijavanje površina i povećanje prinosa upravo uljarica, pogotovo kada je u pitanju soja”, zaključio je Miroslav Bojić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Prema službenim podacima, u RS-u ima 7 hiljada hektara uljarica, pod sojom je to oko 4 i pol hiljade hektara svake godine.

Ministarstvo je kroz podsticaje predvidjelo 300 hiljada maraka kao premiju za sjetvu uljarica.

Plodored je agrotehnička mjera kojom se povećava kvalitet i prinos, proizvodnja, suzbijaju korovi i to je jedan od najefikasnijih sistema zaštite u poljoprivredi.

Po nekim procjenama struke, plodored se koristi, ali nedovoljno i treba se povećati, pogotovo kada je u pitanju kukuruz.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

36 ÷ = nine