Dan bijelih traka: Ko god je u Prijedoru nosio bijelu traku bio je direktna i otvorena meta

    - Tokom rata ubijeno je i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka. Veliki broj njih ni do danas nije pronađen

    Foto: AA

    Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini, obilježava se danas različitim aktivnostima u BiH i šire, javlja Anadolu Agency (AA).

    Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, tačnije kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze van da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.

    Već nekoliko godina 31. maja se ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma ali i poručuju da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima.

    Na zgradi gdje se nalazi Ured reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini postavljena je bijela plahta u znak sjećanja na protjerane i ubijene stanovnike prijedorskog kraja i time dati svoj doprinos u borbi protiv sve učestalije pojave negiranja i poricanja zločina na ovim prostorima.

    Uposlenici i volonteri Muzeja žrtava zločina protiv čovječnosti i genocida 1992.-1995. u prostorijama Muzeja dijele danas bijele trake posjetiteljima koji dolaze iz različitih dijelova svijeta.
    Bijelu traku na ruku danas su vezali otac i sin – Sollie i Christian Lars iz Norveške.

    “Tu smo u posjeti i htio sam dovesti porodicu da vide ovaj grad u vrijeme rata. U vrijeme rata u BiH radio sam u UN-u i upoznat sam o dešavanjima tokom rata u BiH”, ispričao je Sollie.

    Jasmin Mešković, jedan od osnivača Muzeja, poručio je da se danas u BiH obilježava Dan bijelih traka.

    “Svi koji su živjeli u Prijedoru i bili građani nesrpske nacionalnosti, bili su obilježeni, ne na način da bi ih neko zaštitio i pružio podršku. Nego da onaj ko je osmislio taj projekat, bez imalo odgovornosti, bez straha, može ubiti obilježenu osobu i smatrati je neprijateljem”, pojasnio je Mešković.

    Smatra da se tu radilo o teškom projektu sa velikim posljedicama.

    “Grad Prijedor je grad sa najviše logora. Grad u kojem je izvršen zločin na specifičan način, gdje su komšije ubijale komšije, gdje su učenici ubijali profesore, gdje su kolege ubijale kolege samo zato što ne pripadaju srpskom narodu”, poručio je Mešković.

    Ovo je nešto u BiH, smatra on, na šta se u narednom periodu mora obratiti veća pažnja i čemu se mora dati veći značaj.

    “Mi danas svjedočimo o ponosu žrtve, a danas trebamo svjedočiti i o sramoti srpskog naroda koji je organizovao i izvršio ovakav strašan zločin, konkretno u Prijedoru. U tom gradu ko god je nosio bijelu traku bio je direktna i otvorena meta”, istakao je Mešković.

    Mišljenja je da bh. građani nisu ni blizu da znaju o težini i značaju obilježavanja Bijelih traka.
    Tokom rata ubijeno je i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka. Veliki broj njih ni do danas nije pronađen.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    × five = forty