Čekajući novac MMF-a: Može li BiH doživjeti grčki scenarij?

    Foto: N1

    Iza nas su burne parlamentarne sjednice, koje su donijele nove odnose unutar oba doma, te vratile zastupnike SNSD-a u parlamentarne klupe.

    Ponovo je aktualizirana priča o zaduženosti Bosne i Hercegovine, te sve većim udarima na džepove građana. I dalje ostaje neizvjesno hoće li i kada će doći do nove tranše MMF-a, te do kada krhki proračuni mogu čekati.

    Javni dug Bosne i Hercegovine konstantno raste. Do kraja prošle godine premašio je 12 milijardi maraka. Tu ulazi ukupan vanjski dug od oko devet i po milijardi KM, u koji ulaze i kreditni aranžmani sa MMF-om, Svjetskom bankom, Evropskom investicionom bankom. No, to nije razlog da se ne nastavi sa zaduženjima. Nova sredstva uglavnom se pravdaju kao podrška Reformskog agendi, iako prije svega služe za krpljenje budžetskih rupa.

    “Dakle, mi nismo u stanju da još uvijek režemo budžetske troškove u nekom dramatičnom obliku, prema tome koristimo vanjska zaduženja, između ostalog i sredstva MMF-a da bi finansirali deficit”, rekao je Zlatko Hurtić, savjetnik federalnog premijera.

    Inače, saradnja BiH i MMF-a traje punih dvadeset godina. Prije ovog, odobreno nam je ukupno četiri aranžmana u iznosu od 986 miliona SDR-a, prevedeno – oko dvije i po milijarde KM. Posljednji aranžman, vrijedan više od milijardu KM, ambiciozno je najavljen kao podrška reformama, privatnom sektoru, rastu zaposlenosti i stabilnosti budžeta, a donio je veće namete. Stabilan budžet i novi nameti upravo su garancija za nova sredstva svjetskih kreditora.

    “Ima za svrhu da poveća prikupljanje prihoda po ovom osnovu, kako bi se osiguralo veće investiranje, odnosno aktiviranje oko 800 miliona kredita koji su već odobreni od strane EBRD-a i EIB-a, i kako bi dalje mogli ići u gradnju autoputeva, što bi svakako doprinijelo ekonomskom rastu i rastu zaposlenosti”, kazao je Zlatko Hurtić, ekonomski analitičar i savjetnik federalnog premijera.

    “Strani investitori ovdje neće vidjeti plodno tlo ukoliko u toj infrastrukturi ne napravimo taj iskorak”, izjavio je Bariša Čolak, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH.

    No, prioritet je prioritet. Ova sredstva prije svega su bitna za budžet, kako ne bi došlo do bolnih rezova. Svjesni neophodnosti za funkcionisanje vlasti, predstavnici opozicije iz RS-a i Federacije u državnom Parlamentu nisu podržali nova zaduženja. Novi momenat u ovom parlamentu je da su zastupnici i delegati iz reda SNSD-a zadnjih dana vrlo aktivni. Uz njihovu pomoć po hitnom postupku na Domu naroda ipak je usvojen set zakona potrebnih za nastavak kreditnog aranžmana.

    “Postojala je mogućnost da u vrijeme kada smo donosili i usvajali ovu reformsku agendu, svi ustanemo i kažemo da mi nećemo nikakve aranžmane sa MMF-om i Svjetskom bankom, bićemo svoji na svome i tako ćemo rješavati probleme u BiH, međutim nismo”, istakao je Dragutin Rodić, delegat Kluba Srba u Domu naroda BiH.

    Ognjen Tadić, delegat u Klubu Srba u Domu naroda BiH tvrdi sljedeće: “Sad smo vidjeli kada je novac u pitanju, da oni potpuno razumiju tu potrebu i da se sistem u BiH poštuje do kraja”.

    Još ranije je upozoravano da ovo nije dobar način finansiranja izgradnje autoputeva. Povećanje cijene bilo kojeg energenta izaziva lančani rast cijena u ekonomiji. A nije ovo jedini uslov. Kako smo mogli vidjeti iz famoznog Pisma namjere, uslov za novi MMF-ov aranžman je administracija, prodaja javnih preduzeća, itd.

    Emir Suljagić, predsjednik političkog vijeća Građanskog saveza je izjavio: “Opet će zavući ruku u džep građana kako bi platili svoju nesposobnost. Činjenica da je Dodik natjerao ljude da se vrate u klupe za 15 feninga je malo poražavajuća. Dodiku ove pare MMF-a trebaju da bi mogao ostati na vlasti i dati plate policiji”.

    Reformska agenda možda donosi reforme, ali trenutno ne i sigurniji i lagodniji život građana.

    U ovakvom socio-političkom ambijentu Bosnu i Hercegovinu očekuju brojni aranžmani i tranše, da budemo konkretni – brojna zaduženja, koja prethodnih godina očigledno nisu doprinijela otvaranju novih radnih mjesta, održivoj administraciji, boljoj privredi, a niti većem povjerenju stranih investitora. U konačnici ni bolji život građanima…

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    sixty nine − sixty six =