Brojni problemi za hronične bubrežne bolesnike u Brčkom

Udruženje od svog osnivanja - 28.05.2008. godine - vuče problem sa nedostatkom prostorija za sastanke, tako da se okupljaju u gradskim kafićima, a sa njima je u jednom od njih razgovarao i novinar Otiska.

Bubrežni bolesnici sa medicinskim osobljem ispred Dijaliznog centra (Fotoreporter: Kristian Bilić / Otisak.ba)

Novinar: Adis Mujdanović

Hronični bubrežni bolesnici u Brčkom suočavaju se sa brojnim problemima koje bi nadležne institucije što prije trebale riješiti, zaključio je to novinar Otiska nakon razgovora sa članovima brčanskog Udruženja hroničnih bubrežnih bolesnika “Bubreg”.

Udruženje od svog osnivanja – 28.05.2008. godine – vuče problem sa nedostatkom prostorija za sastanke, tako da se okupljaju u gradskim kafićima, a sa njima je u jednom od njih razgovarao i novinar Otiska.

Predsjednik Udruženja Hadžip Karamujić je kazao da su se u cilju rješavanja ovog problema obraćali nadležnim institucijama, te da su iz Kancelarije za upravljanje javnom imovinom dobili dopis kojim su obaviješteni da nije formirana komisija koja treba da odredi gdje će ko dobiti prostorije.

Drugi problem koji je on naveo je nedostatak kvalitetnog ljekara nefrologa u Bolnici i Dijaliznom centru, u kojem dva ljekara internista obavljaju te djelatnosti.

– Pacijenti k’o pacijenti jednim dijelom nisu dovoljno ni upućeni što se tiče same dijalize, nego prepušteni su tako toj situaciji. Ne možemo mi sad reći da ti ljekari nisu kvalitetni itd. Nismo ni mjerodavni da ocjenjujemo, a u jednu ruku i jesmo zato što smo mi prvi korisnici njihovih usluga. Znaju taj posao dijalize. Međutim, daleko bi to bolje bilo kad bi tu bio nefrolog – kazao je.

Treba imati “sreće”

Predragu Peranoviću je transplantiran bubreg prije 10 godina, ali je i dalje aktivno uključen u rad Udruženja “Bubreg”. On je jedan od inicijatora osnivanja ove organizacije.

– Dosta toga smo uspjeli. Jedan od uspjeha je što smo mi reagovali na to – izgrađena je nova Hemodijaliza koja je ipak danas kvalitetna. Imamo uslove za dobro dijaliziranje – istakao je.

Peranović je kazao da je uspio skupiti novac za transplantaciju koju je obavio u Moskvi, ali da mnogi bubrežni bolesnici nemaju tu “sreću”.

Kao problem je naveo što Fond zdravstvenog osiguranja refundira troškove nakon obavljanja transplantacije, jer je teško skupiti novac prije. Istakao je i da je veoma bitno konstantno raditi na educiranju građana.

Šeći Bećiću bubreg je transplantiran prije skoro godinu dana u Tuzli, a i on je imao “sreću”, jer mu je donor bila sestra te je sve novčane troškove snosio FZO.

– Oni ne pristaju da rade operativne zahvate, bez obzira da imaš nekog prijatelja. Takav je propis, takva je legislativa, gdje oni insistiraju da to bude krvno ili tazbinsko srodstvo. Nažalost, ako imaš nekoga ko je voljan da ti da bubreg, onda to moraš raditi negdje van Bosne i Hercegovine – pojasnio je on.

Čekanje na listi

Tri pacijenta iz Brčkog trenutno čekaju na listi za transplantaciju u Francuskoj, među kojima je Karamujić.

On je naveo da vrijeme čekanja na kadaveričnu transplantaciju (umrli donor) u Francuskoj iznosi od tri do pet godina. Cijena je 110.000 KM.

– Najbolji lijek dijalize je transplantacija. Smanjuju se troškovi, ljudi se vraćaju normalnom životu – naglasio je.

Kazao je da FZO finansira sve transplantacije, ukoliko pacijent ima donora, u kliničkim centrima u Tuzli, Beogradu i Zagrebu, te da Vlada Distrikta godišnje izdvaja oko 600.000 KM za transplantacije.

– Iz Vlade su rekli da će izvršiti plaćanje svake transplantacije, pod uslovom da se ta transplantacija ne može uraditi u Tuzli, Beogradu i Zagrebu – naveo je Karamujić.

Problem je i mali broj osoba koje prihvataju da im se organi nakon smrti doniraju. On smatra da bi se trebala podići svijest građana o tome.

Istakao je i da je sadašnji šef Odjela za zdravstvo i ostale usluge u brčanskoj Vladi Sabrija Čandić obećao da će se pacijenti iz Brčkog naći na listi za transplantaciju Federacije Bosne i Hercegovine, ali da se to još nije desilo.

Peranović je istakao da bi se u ovom segmentu mogao postići veliki napredak kada bi države međusobno sklapale sporazume o vršenju transplantacija.

Veći novčani troškovi zbog nedostataka

Karamujić je naveo da su u Brčkom trenutno 82 pacijenta na dijalizi, a da ih godišnje više od 10 umre. Istakao je da svake dvije sedmice u Brčko iz Tuzle dolazi ljekar Emir Hodžić.

– Vidim da je tamo uvijek kod njega gužva. Kad se naručiš, moraš čekati do mjesec dana na red za pregled. Zato ne mogu da shvatim da se ne može školovati jedan doktor nefrolog, jer ovaj kraj je poznat po hroničnim oboljenjima bubrega. Nemamo ni doktora koji može da radi pristupe fistulama i kateterima – kazao je on.

Bećić je istakao da zbog svih ovih nedostataka, uz redovnu terapiju, pacijenti snose veće novčane troškove.

Naglasio je da su ponekad primorani kupovati i određene skupe lijekove koji se ne nalaze na esencijalnoj listi FZO-a.

Naveo je i da sistem kontrole rada medicinskog osoblja nije na adekvatan način uspostavljen.

Do 2018. godine Udruženje je iz gradskog budžeta dobijalo 2.500 KM, ali je taj iznos povećan u prošloj godini na 5.000, dok je u Prijedlogu budžeta za 2019. za njih predviđeno 15.000 KM.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

fifty nine − = 49