Brčko: Vaskršnja poruka protojereja stavrofora Dragana Ćirkovića

    „Svim pravoslavnim vjernicima želim svakovrsno dobro, mir, sreću, blagostanje i da nas sve Božiji blagoslov prati u našim životima, sve pozdravljam našim pobjedonosnim pozdravom 'Hristos vaskrse'“, prenosi u svojoj poruci.

    Dragan Ćirković (Foto: SR)

    Piše: Azra Bijedić

    Protojerej stavrofor Dragan Ćirković, arhijerejski namjesnik brčanski, izdvaja jedan praznik od svih ostalih koje prati Srpska pravoslavna crkva, a to je dan Hristovog vaskrsenja.

    „Koristim ovu priliku da svim pravoslavnim hrišćanima čestitam veliki jubilej ovogodišnji, s obzirom na to da je sada 800 godina od dobijanja autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve“, kazao je Ćirković.

    Naglašava da je Vaskrs dan kada se trebamo sjećati pobjede svjetlosti nad tamom, pobjede dobra nad zlom, te pobjede života nad smrti.

    „Svim pravoslavnim vjernicima želim svakovrsno dobro, mir, sreću, blagostanje i da nas sve Božiji blagoslov prati u našim životima, sve pozdravljam našim pobjedonosnim pozdravom ‘Hristos vaskrse’“, prenosi u svojoj poruci.

    Ćirković napominje da Hristos nije ustao iz mrtvih, onda bi uzalud bilo vjerovanje, nadanje i propovijedanje pravoslavnih vjernika, jer Hristovo vaskrsenje jeste temelj pravoslavne vjere.

    Isusov put prije vaskrsenja

    Protojerej stavrofor nastavlja sa pričom o Isusovom životu:

    „Znamo da je Hristos tri godine bio na svojoj spasonosnoj misiji, u 30. godini svoga života. Krenuo je kao ‘bogočovjek’ u spasonosnu misiju za cijeli ljudski rod. Dakle, u ličnosti Isusa Hrista ogleda se božanska i čovječanska priroda, sam Bog se obukao u čovjeka i došao na Zemlju, jer je to bilo neophodno zbog grijeha koji se namnožio na Zemlji, odnosno zbog pada našim praroditelja u Raju, pa je bilo neophodno da sam Bog dođe na Zemlju da nam pokaže kako treba da živimo, u miru i ljubavi.“

    Kaže da je Hristos, po svojoj božanskoj prirodi, činio čuda koja niko drugi nije činio, te je to sve zapisano u Svetom pismu. Ali, o njemu i njegovom vaskrsenju nisu pisali samo sljedbenici Hrista, nego i najpoznatiji historičari tog vremena, Flavijan i Tacit, koji su postavljali pitanje „da li za njega može da se kaže da je samo čovjek, jer je činio takva djela“.

    Stradanje Isusa na Golgoti

    Ćirković nastavlja sa pričom o vaskrsenju:

    „Poslije svega što je Hrist učinio, ljudi su ga uhvatili i osudili, tako što su našli dva lažna svjedoka koji su svjedočili da je rekao da će za 3 dana srušiti Jerusalemski hram i sagraditi ga i to je bila njegova osuda. Jevreji su rekli da on po zakonu mora da umre, pa je stoga Hrist, kao što je i nagovijestio stradao na Golgoti. On je krenuo tim putem stradanja, gdje danas mnogi hodočasnici idu tokom sedmice Vaskrsa. Ovdje u Hramu imamo krst koji je prošao tim stazama u Jerusalemu i koji je bio upravo na Hristovom grobu. Mi pravoslavni vjernici vjerujemo da je Isusova golgotska žrtva isprala sve grijehe ovog svijeta, svaka kapljica krvi koja se slijevala niz taj krst.

    Sam Hrist je nagovijestio da će on ustati iz mrtvih, jer on koji je vaskrsavao mrtve i sam sebe, po svojoj božanskoj prirodi, je vaskrsnuo iz mrtvih.“

    Naposlijetku kaže da je vaskrsenje dato sljedbenicima Hrista kao poruka otvaranja vječnosti za sve ljude, jer je „upravo Hristovim dolaskom na Zemlju ponovo obnovljena veza čovjeka sa Bogom“.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    − four = one