Brčko: Promoviran roman ‘Justicijo, digni glavu’

Riječ je o dužoj formi književnog stvaralaštva koja, uključujući humor i satiru kao dva bitna elementa njenog dosadašnjeg stvaralaštva, opisuje viševjekovnu realnost ljudskog roda u kome je žena "skrajnuta" i "obilježena" bezvrijednošću koja joj je, ništa drugo, do nametnuta i dodijeljena.

[Radio Brčko]

Jedna od trenutno najboljih aforističara u Srbiji i romanopisac, Pavica Veljović, u Brčkom je predstavila roman „Justicijo, digni glavu“.

Riječ je o dužoj formi književnog stvaralaštva koja, uključujući humor i satiru kao dva bitna elementa njenog dosadašnjeg stvaralaštva, opisuje viševjekovnu realnost ljudskog roda u kome je žena “skrajnuta” i “obilježena” bezvrijednošću koja joj je, ništa drugo, do nametnuta i dodijeljena.

Veljović se, kako naglašava profesor bosanskog jezika Ernad Osmić, dotiče uvijek važnih tema u književnosti odnosno iskazuje i pronalazi svoje vlastito “JA”.

Samim tim, čitalačka publika, ženska i muška, ima priliku da se, koristeći njene načine razmišljanja i forme oslobađanja od “vaspitnih-obrazovnih” okova, preusmjeri na put pravih vrijednosti i izađe iz stereotipa, šablona, te ovozemaljskih, pogrešno napisanih i protumačenih, pravila.

Za “Justiciju” (pravdu), autorka kaže da se još uvijek, vjerovatno, nalazi samo na koricama njene knjige, ali da joj je, bar u formi pisane riječi i slike, pomognuto da otvori oči i digne glavu. Autorka priznaje da je ženskom autoru veoma teško da se bavi satirom u Srbiji odnosno da je teško napraviti prodor glavom upotrebljavajući sopstvenu snagu i napore.

Pavica Veljović knjigu preporučuje svakome naglašavajući da “Justicija” nije štivo od koga treba bježati jer, kako je rekla, “koliko god se sklanjali od istine, ona vas ipak negdje sačeka”.

Pavičin roman „Justicijo, digni glavu“, po ocjeni kritičara i kolega, izdvaja je kao hrabrog autora čiji duh ne miruje i stavlja je mimo uobičajene forme savremenog stvaralaštva ocjenjujući je kao jedinstvenog, autentičnog, originalnog autora.

Pavica Veljović rođena je 13. marta 1978. godine u Novom Sadu. Djetinjstvo je provela u malom sremačkom selu Krušedolu. Ljubav za knjige i pisanu riječ „pronosi“ kroz život od svoje osme godine kada je napisala prvu pjesmu o svom djedu.

Po profesiji je medicinska sestra-tehničar, majka i supruga, koja gaji ljubav za knjige i pisanu riječ, djecu, cvijeće, životinje i dobre međuljudske odnose. Živi i stvara u Surčinu.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

forty two + = forty seven