More

    Brčak Jasmin Šabanović: „Naučnoj zajednici ćemo ponuditi novi pogled, u skladu sa 21. stoljećem“

    Brčak Jasmin Šabanović, doktor medicine koji se trenutno nalazi u Londonu na specijalizaciji iz oblasti hirurgije, dio je projekta vezanog za pronalazak alternative sadašnjem protokolu za uklanjanje žučnog mjehura, koji se zasniva na laparoskopskoj tehnici.

    - Advertisement -

    Piše: Azra Bijedić

    Brčak Jasmin Šabanović, doktor medicine koji se trenutno nalazi u Londonu na specijalizaciji iz oblasti hirurgije, dio je projekta vezanog za pronalazak alternative sadašnjem protokolu za uklanjanje žučnog mjehura, koji se zasniva na laparoskopskoj tehnici.

    Projekt je zapravo dio njegove magistarske teze na Queen Mary Univerzitetu u Londonu – njegovog bazičnog instituta, Barts Cancer Institute Velika Britanija i Londonske škole medicine.

    Učestalost povrede biljarnog stabla

    Komparativna analiza te dvije tehnike je rađena i ranije, ali je ovo prva studija u svijetu koja je fokus istraživanja stavila na povrede biljarnog stabla nakon robotskih potpomognutih holecistektomija, kao jednu od najtežih intraoperativnih komplikacija, koja nosi značajni morbiditet i mortalitet, objašnjava Šabanović u razgovoru za Otisak.ba.

    „Iskreno, nisam očekivao da ce ovo istraživanje probuditi toliko veliko interesovanje, pogotovo neočekivana je bila odluka PROSPERO centar Univerziteta u Yorku,  koji je studiju uvrstio na listu svjetskih sistemskih analiza za 2019. godinu, te ponuda za pristup članstvu Američkog udruženja abdominalih i endoskopskih hirurga, pogotovo ako se uzme u obzir da trenutno obnašam poziciju specijalizanta“, rekao je on.

    Mnoge studije koje su rađene pokazale su da se procenat povreda biljarnog stabla tokom standardne laparoskopske procedure uklanjanja žučnog mjehura kreće između 0,3 i 0,5%.

    Šabanović opisuje kako je velika nacionalna studija u Švedskoj koja je rađena na oko 150.000 pacijenta, pokazala brojku od 0,4%, a poznata Harissonova studija sa Univerziteta u Washingtonu je uočila brojku od 0,3%.

    “Kako bi unificirali referentnu brojku, mi smo analizirali preko 30 studija na uzorku od preko 600.000 pacijenata, koji je opet najveći uzorak trenutno u literaturi i dobili brojku od 0,34%. To je bila neka polazna referentna tačka koju smo uzeli u razmatranje u daljem istraživanju. Ovo istraživanje je još i zanimljivije ako se uzme podatak Southern Club of Surgeons iz Sjedinjenih Americkih Država od 1,7% šanse da hirurg ozlijedi biljarno stablo tokom svoje prve laparoskopske holecistektomije, a 0,23% nakon pedesete. Nakon ove brojke dostiže se plato i bez obzira na iskustvo ta se brojka neće smanjiti”, kazao je on.

    Prvobitna neprihvaćenost laparoskopske holecistekomije

    Laparoskopska holecistekomija isprva nije bila tako prihvaćena u svijetu hirurgije. Naime, kada je njemački hirurg Eric Muhe 1985. godine uradio prvu laparoskopsku holecistektomiju u svijetu, mnogi hirurzi iz takozvane „prve generacije hirurga“, koji su strogo zagovarali otvorenu tehniku, su ga ismijali i rekli da se ne žele baviti „Mickey Mouse hirurgijom“, asocirajući na ožiljke koje nastaju nakon uvođenja laparoskopskih instrumenta u stomak.

    Laparoskopija je zahtijevala dodatan trening, produženi period učenja, a tretiranje komplikacija je bilo teže, ali prednosti nove tehnike su nadvladale rezultate. Sada je ta tehnika zlatni standard u uklanjanju žučnog mjehura.

    Međutim, američko društvo gastroinstelnih hirurga je postavilo novo pitanje: kako holecistektomiju učiniti još manje invazivnom tehnikom, a pri tome smanjiti povrede bilijarnog stabla? To je potaklo stvaranje novih tehnika unutar same laparoskopije, tako da su se razvile tehnike kao što su single port laparoskopska tehnika uklanjanja žučnog mjehura i druge koje osim kozmetskog efekta nisu pokazali druge komparativne prednosti.

    “Mi smo prvi postavili tezu da robotsko uklanjanje žučnog mjehura može odgovoriti tom izazovu. Nakon što je belgijski hirurg Himpens 1997. objavio da je uradio prvu robotsku holecistektomiju, robotika u općoj hirurgiji nije našla svoje mjesto, kao što je to slučaj sa drugim hirurškim disciplinama urologijom ili ginekologijom”, objašnjava Šabanović.

    Kaže da su glavni razlog bili ogromni troškovi koje ta procedura nosi, bez dokazanih komparativnih prednosti u odnosu na laparoskopiju. Iako robotika uklanja u potpunosti fiziološki tremor hirurga, omogućava savršenu preciznost uz 3D vizualizaciju anatomskih struktura i stopostotni taktilni feedback,  njen značaj je potisnut na margine hirurške svakodnevnice čak i velikim centrima.

    Obećavajući rezultati istraživanja

    Ovo istraživanje je prezentovalo rezultate koji mogu promijeniti tok primjene robotike u opštoj hirurgiji.

    Istraživanje predstavlja sistematsku analizu 13 studija koje su istovremeno istraživale robotske i laparoskopske holecistektomije koje su sadržavale podatke o povredama biljarnog stabla.

    Rezultati su bili obećavajući, odnosno 0% povreda među robotskim, te 0,34% povreda među laparoskopskim holecistektomijama na približno istom uzorku. Nastavili su dalje sa istraživanjem samo robotske holecistektomije, te njenih tehnika u poređenju na njihove pandane u laparoskopiji, uzimajući u obzir tu vrstu komplikacije. Takva analiza do sada nije postojala u svijetu.

    Rezultate i zaključke su predstavili pred inicijalnim odborom hirurga u Londonu koji su dali zeleno svjetlo za dalju diseminaciju rezultata, prije svega prema američkom udruženju gastrointestinalnih i endoskopskih hirurga.

    „U narednih godinu dana očekujemo da ćemo zaokružiti taj proces i ponuditi naučnoj zajednici jedan novi pogled u skladu sa 21. stoljećem“, zaključuje Šabanović.

    - Advertisement -spot_imgspot_img
    SourceOtisak.ba

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    fifty five − = forty seven