BiH, zemlja kafana

    Foto: Wikipedia.org, ilustracija

    Broj novoosnovanih firmi u posljednje tri godine u BiH je u porastu. Od početka 2016. do marta ove godine registrovano je 16.882 nova preduzeća. Najveći broj registrovan je u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, a skoro svako deseto je iz oblasti ugostiteljstva. Slijede neke druge uslužne djelatnosti, kao i održavanja i popravka vozila.

    Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da ovo samo pokazuje strukturu bh. privrede.

    “Narod uvijek sjedi u kafanama, i to vidimo. Makar jedan čaj, jedna kafa. A, što se tiče vozila, i kad gorivo poskupi, točiće se za dvadeset maraka, ili će se smanjiti porcija hljeba i mesa, da bi se moglo voziti. To je slika sredine i privredne strukture ove zemlje”, objašnjava Cenić, piše RSE.

    Ako se zna i da se najveći broj političkih događaja u Bosni i Hercegovini dešava u ugostiteljskim objektima, ne iznenađuje što i za strance ovo postaje zemlja kafana.

    Samo u Banjoj Luci, gradu koji prema posljednjem popisu iz 2013. godine, ima 185.000 stanovnika, ima više od 1.000 kafića i barova.

    Za Banjolučane otvaranje, uglavnom, ugostiteljskih objekata je očekivano jer osigurava sigurnu zaradu bez mnogo muke.

    “To je fenomen u BiH koji primjećujem u Banjoj Luci jer tu živim i radim – bez obzira koliko da je teška materijalna situacija, svi ugostiteljski objekti rade i stalno su puni. Ti ljudi koji otvaraju očigledno imaju neki profit, inače to ne bi radili. Koje pare se tu troše, ja nisam sigurna, ali sigurno da pazar tu ostaje”, kaže Brankica Spasenić.

    Nedeljko Vasilić dodaje: “Svi govore kriza je, ali uvijek se nađe nešto novca za kafu ili pivo. Kafane imaju uspone i padove, ali će se sigurno održavati. Kako-tako”.

    Profesor Aleksa Milojević sa Ekonomskog instituta u Bijeljini ističe da osnivanje velikog broja malih firmi u BiH orijentisanih, uglavnom, na uslužne djelatnosti neće popraviti ekonomsku situaciju u zemlji.

    “Zapad, na masovnoj akcionarskoj svojini, u samo jedan posto velikih preduzeća pravi 80 posto svog bogatstva. U 95 posto malih preduzeća Zapad pravi svega pet posto bogatstva, tako da ova masa malih preduzeća bez oslonca na krupna preduzeća je naš potpuni ekonomski kraj”, kaže Milojević.

    Građani Sarajeva, takođe, misle da se sa otvaranjem ugostiteljskih objekata pretjeruje i da je i to jedan od razloga odlaska sve više mladih iz ove zemlje.

    Dok i u BiH ne dođe do stvaranje velikih proizvodnih preduzeća neće biti ni ekonomskog napretka, a i osnivanje velikog broja malih firmi svake godine je upitno, naglašava Milojević.

    “Velikim dijelom ova nova preduzeća se osnivaju kako bi se izbjeglo plaćanje obaveza starih propalih preduzeća. Ugasi se staro preduzeće, osniva se novo, na drugo ime”, smatra Milojević.

    Ovo potvrđuju i podaci Centralne banke BiH. Sa 3. aprilom ove godine u Bosni i Hercegovini ima skoro 72.000 blokiranih računa, a samo od početka 2016. i prva tri mjeseca 2017. godine blokirano je skoro 11.500 računa.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    ninety nine − = 89