BiH – Hrvatska: Između politike i politikanstva

Analitičari tvrde - najmanje što je potrebno u ovome trenutku su uplitanja susjeda u unutarnja žarišna pitanja.

[N1]

Odnosi u regionu između politike i politikanstva. Dok Bosna i Hercegovina grca u problemima, od onih ekonomsko-socijalne prirode pa sve do “krize među vladajućima”, analitičari tvrde – najmanje što je potrebno u ovome trenutku su uplitanja susjeda u unutarnja žarišna pitanja.

No, odnose među Hrvatskom i BiH – čini se – koči upravo to.

“Dio političkih snaga u Hrvatskoj uporno zastupa politiku hegemonizma i paternalizma, pa i suverenosti Bosne i Hercegovine kao države – a namjesto toga se nastoji postaviti suverenosti naroda u zemlji, nasuprot suverenosti države, što bi u svakom slučaju bio civilizacijski nonsens, i nešto što ne podrazumijeva civilizacijske evropske standarde”, kazao je Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99.

Ratne pak rane nemilice se otvaraju. Odnosi, gotovo na svaku obljetnicu stradanja, nanovo se zaoštravaju. Zastave se “u nebesa uzdižu”. Začarani krug politike u kom, izgleda, fikcija ima prednost nad realnošću – prošlosti i sadašnjosti.

Političke tenzije u Bosni i Hercegovini dodatno bi mogle biti zaoštrene nadolazećim pravomoćnim presudama pred Haškim tribunalom. Ipak, stava su analitičari, presude moraju biti poštovane, ma koliko bile u suprotnosti s eventualnim očekivanjima određenih političkih struktura u BiH i regionu.

O presudama još – preuranjeno govoriti. Ipak, što su bliže – od one prvostupanjske Ratku Mladiću, koja će biti izrečena 22. studenog, pa sve do one pravomoćne koja će uslijediti koncem, 29. studenog – haškoj šestorici, zajednički je jezik sve je dalji. Restauracija tzv. Herceg Bosne, za mnoge – posve neprihvatljiva. Očekuje se i presuda.

“Odluku suda koji je u našim državama nešto što je dio pravosudnog sustava – moraš poštovati, kao što moraš poštovati odluku Suda u Hrvatskoj, odluku Suda u Bosni i Hercegovini. Takva je situacija da je – temeljem zakona o suradnji sa Haškim tribunalom – obavezno poštivanje i tog dijela pravosuđa”, ocijenio je Ranko Ostojić, zastupnik u Saboru Republike Hrvatske ispred Socijaldemokratske partije.

Nije samo kočnica tzv. Herceg Bosna i nedosanjani snovi o trećem entitetu. Kočnica u odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske je i, podsjetimo, izgradnja Pelješkog mosta. Iz najveće stranke u Bošnjaka, SDA, pozivaju se na obavezu ratifikacije ugovor o granici BiH i Hrvatske koji je potpisan 1999. godine pri čemu, kažu, most ne smije dovoditi u pitanje pravo BiH na pristup otvorenome moru.

“Očekujemo da će Evropska komisija zatražiti od Hrvatske da prije angažiranja odobrenih sredstava riješi sporna pitanja sa Bosnom i Hercegovinom. Takve najave očekujemo i takav postupak od strane Evropske komisije očekujemo”, naveo je Halid Genjac, predsjednik GO SDA.

No, osim utvrđivanja međudržavne granice, zadatak BiH postavljen pred susjede je i nužnost da Hrvatska revidira sklapanje ugovora s Republikom Srpskom o opskrbi plinom rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

Autor: Nikola Vučić

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

5 × eight =