Bh. suficit sa Slovenijom samo ‘na papiru’

Iako neki podaci govore da Bosna i Hercegovina ipak nije ostvarila suficit u trgovini sa Slovenijom, ukupni bh. izvoz povećan je ove godine.

Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za izvoz hrane i prehrambenih proizvoda, smatraju stručnjaci [Al Jazeera]

Podatak da je Bosna i Hercegovina prvi put ostvarila suficit u trgovini sa Slovenijom, članicom Evropske unije koja je jedan od najznačajnijih trgovinskih partnera te zemlje, odjeknuo je u bh. javnosti.

Međutim, iako se ovi podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine ne slažu s onima koje je objavila Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, a koji pokazuju da je još riječ o deficitu, ekonomski analitičari naglašavaju da je riječ o različitim metodologijama, koje, ipak, ukazuju na jednu jako bitnu činjenicu – da se izvoz bh. proizvoda na strana tržišta znatno povećao.

Tako je porast izvoza iz Bosne i Hercegovine u odnosu na isti period prethodne godine ostvaren u svim zemljama koje su vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni – Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj, Italiji, Austriji i Sloveniji.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, bh. izvoz u Sloveniju u devet mjeseci ove godine iznosio je 358,4 miliona eura, a uvoz 343,7 miliona eura. S druge strane, prema statistici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, vrijednost bh. izvoza u Sloveniju iznosila je 363,9 miliona eura, a uvoza 632,9 miliona eura.

Bosanska kafa tražena u Sloveniji

“Riječ je o tome da li se govori samo o slovenskim proizvodima koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu i tada postoji suficit, jer proizvoda porijeklom iz Slovenije uvozimo manje nego što izvozimo proizvoda iz Bosne i Hercegovine. Međutim, kada se prema drugoj metodologiji uzme u obzir trgovina onih proizvoda koji nisu slovenski, odnosno koji se iz nekih trećih zemalja plasiraju do Bosne i Hercegovine, onda dolazimo do znatnog deficita”, objašnjava ekonomski stručnjak Igor Gavran.

Kako dodaje, obje su metodologije i pokazatelji tačni, ali je bitnije ono što oni govore.

“A to je da ovaj suficit koji imamo kada je riječ o porijeklu pokazuje da realni potencijali proizvodnje i konkurentnosti proizvoda iz Bosne i Hercegovine i proizvoda iz Slovenije nisu znatno različiti, odnosno da Bosna i Hercegovina ima znatan proizvodni potencijal da budemo konkurentni na tom tržištu. S druge strane, uvoz ogromnih količina robe iz trećih zemalja preko Slovenije, na čemu ponovno ona profitira, pokazuje koliko je naša ekonomija slaba u globalnim okvirima, zbog toga što veliki broj naših kompanija ne uvozi robu direktno iz trećih zemalja, već to čini preko Slovenije, i pokazuje koliko su te druge zemlje, koje su, naprimjer, članice EU-a, moćnije i povezanije sa svijetom.”

Po Gavranovom mišljenju, na primjeru trgovine sa Slovenijom može se vidjeti da veći dio izvezenih bh. proizvoda čine kategorije mašina, aparata i transportnih sredstava. Dodaje da bi mnogo bolje bilo da Bosna i Hercegovina više opreme i mašina koristi za vlastitu proizvodnju, jer za sada će od te opreme u nekoj boljoj ekonomiji biti napravljeni uređaji koji će znatno doprinosti bogaćenju te zemlje.

Međutim, ističe da je veliki potencijal, koji posljednjih godina djelomično dobija priliku pokazati se na svjetskom tržištu, proizvodnja hrane i prehrambenih proizvoda. Njihov izvoz bio je blokiran nemogućnošću plasmana na mnoga tržišta zbog neposjedovanja odgovarajućih certifikata i dokaza kvaliteta.

Među bh. prehrambenim proizvodima koji su se probili na tržište Slovenije i postali traženi u toj zemlji jest i bosanska kafa. Tako su se proizvodi bh. kompanije AS Group u protekle tri godine našli na policama svih većih trgovinskih lanaca u Sloveniji, a posebno je tražena bosanska kafa “Zlatna džezva”.

Dobri rezultati drvnog i metalskog sektora

“Sa ‘Zlatnom džezvom’ prisutni smo u svim značajnijim trgovinama na ovom tržištu, kao što su Mercator, Interspar, Lidl, E.Leclerc, Jager… Izvoz brandova AS Groupa u Sloveniju u protekle tri godine u konstantnom je rastu, a reakcije s ovog tržišta veoma su pozitivne. Pritom treba imati na umu da naši proizvodi na slovenskom tržištu konkuriraju vrlo snažnim globalnim i regionalnim brendovima”, kaže Armin Hodžić iz AS Groupa.

Ova kompanija, dodaje, u posljednje tri godine ulagala je mnogo truda u distribuciju i marketing, a prodaja “Zlatne džezve” u prvih deset mjeseci ove godine jednaka je ukupnoj prodaji u cijeloj prošloj godini.

“S tim u vezi, očekujemo rast prodaje ‘Zlatne džezve’ s krajem godine za približno 25 posto u odnosu na prošlu godinu. Lidl Slovenija veoma je zadovoljan prethodnom akcijom koju smo imali u oktobru, kada je ‘Zlatna džezva’ rasprodana u roku tri dana, tako da smo za početak iduće godine u januaru dogovorili novu akciju. ‘Zlatnom džezvom’ otvorili smo vrata i ostalim našim brendovima, tako da već radimo na pozicioniranju brendova ‘Tops’, ‘Vegy’, ‘Fruby’, ‘Klas jufke’, ‘Sprind pice’, kao i dubokozamrznuti program Klasa te drugih brendova.” Izvoz namještaja konstantno raste

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, Bosna i Hercegovina, kada se posmatraju vrijednosni pokazatelji, najviše izvoza ostvaruje u drvnom i metalskom sektoru. Tradicionalno najjači sektor jest metaloprerađivački, koji u dugogodišnjem prosjeku generira trećinu ukupne proizvodnje i gotovo četvrtinu ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine.

“Metalski sektor bilježi konstantan rast u gotovo svim svojim segmentima te se očekuje njegov daljnji razvoj. Na sirovinskoj osnovi izgrađeni su brojni prerađivački kapaciteti drvne industrije, raznovrsne strukture i proizvodnog asortimana, koji uključuje gotovo sve vrste proizvoda od drveta te se i dalje očekuje rast ovog sektora sa sve većim učešćem finalnih proizvoda. Proizvodnja i izvoz namještaja rastu iz godine u godinu”, rečeno nam je iz Komore.

Najveći bh. izvoznik nastavlja rast

Energetski potencijal među najvećim je, ali i još nedovoljno iskorištenim prirodnim bogatstvima Bosne i Hercegovine, a tu je i agroindustrija, koja je zanimljiva inozemnim trgovinskim partnerima.

Prema podacima Komore, Bosna i Hercegovina u trećem kvartalu 2017. godine ostvarila je izvoz u vrijednosti 4,16 milijardi eura te je ostvareno povećanje izvoza za 16,79 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 6,76 milijardi eura, što je porast za 13,96 posto.

Kako navode iz Vanjskotrgovinske komore, porast izvoza iz Bosne i Hercegovine u odnosu na isti period prethodne godine ostvaren je u svim zemljama koji su vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Jedan od najvećih bh. izvoznika je kompanija Prevent, koja je ove godine ostvarila povećanje izvoza za približno deset posto u odnosu na prošlu.

“To je rezultat širenja tržišta i kupaca. Ukupan ostvareni izvoz u prvih deset mjeseci ove godine iznosi više od 250 miliona eura. Proizvodi Prevent grupacije izvoze se najvećim dijelom u Njemačku, Austriju, Francusku, Tursku, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju”, rečeno nam je iz ove kompanije, koja se bavi proizvodnjom autopresvlaka, namještaja, kočnih diskova, zaštitne opreme, automobilskih komponenti.

Ogroman potencijal u proizvodnji hrane

Najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine je Evropska unija sa 71,1 posto izvoza i 67,7 posto uvoza. Najznačajniji partner po obimu razmjene je Hrvatska. Za deset mjeseci 2017. u poređenju s istim periodom prethodne godine došlo je do povećanja ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku za 32,59 posto.

Gavran objašnjava da je Hrvatska ponovno jedno od važnijih izvoznih tržišta za mlijeko iz Bosne i Hercegovine.

“Možemo očkivati veliki porast izvoza proizvoda od mesa kada konačno bude omogućen izvoz pilećeg mesa u nekom daljnjem periodu i drugih vrsta mesa. Vidimo i koliki smo prodor ostvarili na tržištu Turske i Rusije čim je došlo do mogućnosti transporta tih roba.”

Osim ogromnog potencijala u proizvodnji hrane, dodaje Gavran, postoji i potencijal u proizvodnji drugih industrijskih proizvoda, međutim, za njega je neophodno povoljno investicijsko okruženje kako bi postojao kapital da se pokrene proizvodnja.

Piše: Vedrana Maglajlija

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

+ fifty three = 56