Belgija: Jevreji i muslimani razočarani zabranom klanja životinja u skladu s vjerskim propisima

    Jevreji i muslimani čine oko šest posto cjelokupnog stanovništva u Belgiji, a smatraju da se odlukom kojom se zabranjuje klanje životinja bez prethodnog uspavljivanja ili omamljivanja ograničavaju vjerske slobode i da je izraz nepoštovanja prema tim zajednicama.

    Foto: AA

    Muslimani i Jevreji u Belgiji pokazuju sve veće nezadovoljstvo zbog zabrane klanja živiotinja prema vjerskim propisima, koje je u Flamanskoj regiji na snagu stupila početkom godine, javlja Anadolu Agency (AA).

    Jevreji i muslimani čine oko šest posto cjelokupnog stanovništva u Belgiji, a smatraju da se odlukom kojom se zabranjuje klanje životinja bez prethodnog uspavljivanja ili omamljivanja ograničavaju vjerske slobode i da je izraz nepoštovanja prema tim zajednicama.

    Klanje životinja prema vjerovanjima u islamu i judaizmu treba biti obavljeno prema posebnim pravilima da bi bilo halal, odnosno košer. Nasuprot tome, pristalice ove odluke među kojima su većinom desničari i borci za prava životinja, tvrde kako životinje pate ili se krše njihova prava ukoliko nisu uspavane/omamljene prije klanja.

    Zabrana klanja životinja bez prethodnog uspavljivanja na snazi je i u Švedskoj, Švicarskoj, Norveškoj, Islandu, Danskoj i Sloveniji. S druge strane, u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Holandiji, Grčkoj, Španiji, Estoniji, Finskoj i Poljskoj dozvoljeno je usmrtiti životinje u skladu s vjerskim propisima.

    Odluka kojom se zabranjuje klanje životinja bez prethodnog uspavljivanja usvojena je prošle godine, a od početka ove godine primjenjuje se za sitnu stoku.

    Odluka se, zbog nedovoljne tehničke infrastrukture neće moći primjenjivati za krupnu stoku. Kada budu ispunjeni potrebni uslovi, odnosit će se i na krupnu stoku.

    Prošle godine su intenzivirana razilaženja u mišljenjima kada je riječ o klanju životinja po halal propisima. Komisija za okoliš Parlamenta Valonije, u kojem živi većinski frankofono stanovništvo, usvojila je nacrt kojim se zabranjuje ovakav način usmrćivanja životinja. Sličnu odluku nedugo zatim usvojio je i Parlament Flamanske regije.

    Zabrana bi se u Valoniji trebala početi primjenjivati od 1. septembra 2019.

    Pripadnici muslimanske i jevrejske zajednice obratili su se i Ustavnom sudu u Belgiji, a stanovnici drugih regija strahuju da bi se odluka mogla primjenjivati i u područjima van Flamanske regije i Valonije.

    Mehmet Ustun, predsjednik Visokog vijeća muslimana Belgije (EMB), kazao je kako još uvijek nisu jasno vidljive posljedice odluke, jer je ona tek odnedavno na snazi.

    Istakao je kako je ova odluka kod muslimana u Belgiji izazvala veliko razočarenje.

    “Zasigurno da će ova odluka imati posljedice. Mogu zamisliti s kakvim ćemo se problemima suočiti prilikom žrtvovanja kurbana“, rekao je Ustun.

    Dodao je kako belgijski muslimani, zbog ove zabrane, tragaju za alternativnim rješenjima. Podsjetio je kako zabrana nije na snazi u Holandiji, ali ni područjima u Belgiji među kojima je i glavni grad.

    “Nadamo se da će ova odluka dobiti pravni odgovor i da će muslimani opet moći klati životinje skladno vjerskim propisima“, rekao je Ustun.

    Podsjetio je na populizam u Evropi nastao na antiislamskim stavovima, ali i naglasio kako je Belgija pravna država.

    “Sloboda vjere i ispoljavanje vjere su garantirani Ustavom. Zbog toga, ukoliko su zakoni prerasli u zabrane ispoljavanja vjere, tu se mora pravo uključiti”, smatra Ustun.

    Slično mišljenje ima i Haham Shimon Lasker, koji ističe, kako su upitni argumenti o navodnoj zaštiti prava životinja te ukazao na nezadovoljstvo jevreja zbog ove odluke.

    Dodao je kako jevrejska zajednica ovu odluku vidi kao ograničavanje vjerskih sloboda zbog čega ispoljava veliko nezadovoljstvo. Smatra kako ovakve odluke Jevrejima otežavaju život u Evropi.

    Pojasnio je kako su košer i halal način klanja najprimjerenije metode jer se ne nanosi šteta životinji niti ona osjeća bol.

    Lasker je dodao kako i Jevreji razmišljaju o alternativnim načinima snabdijevanjem mesom koje je dobijeno u skladu s vjerskim propisima. Ipak, strahuje da bi se zabrana mogla proširiti na cijelu Belgiju, pa čak i šire.

    ”Ali, kakav je sljedeći korak? Moramo se na to fokusirati. Šta ako Belgija zabrani uvoz mesa iz zemalja u kojima nema ove zabrane?”, upitao je Lasker koji strahuje da bi moglo doći i do zabrane drugih vjerskih propisa.

    Istakao je kako se ne smije dozvoliti da pravne odrebe prerastu u antisemitizam.

    Vjeruje kako jevrejske i muslimanske zajednice trebaju zajednički djelovati protiv ograničenja vjerskih soboda.

    Muslimani u Belgiji, među kojima su Salih Ozdemir i Ismail Gundogu, nezadovoljni su zabranom.

    ”Tražimo da nam bude vraćeno pravo koje nam je ovako oduzeto”, rekao je Ozdemir.

    Gundogdu je podsjetio kako halal način klanja životinja do sada u Belgiji nije bio problem.

    ”Mislimo da je odluka protivna ljudskim pravima. Moramo naći način kako bratski i zajedno živjeti. A zabrane nisu ispravan put“, smatra Gundogdu.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    6 × one =