Banjaluka: Tradicionalnom tehnikom Dušan Stegić ukrašava vaskršnja jaja

    Pred svaki Vaskrs Stegić išara oko 100 jaja, a svako ko dobije šareno vaskršnje jaje se raduje što mu je jedina i nagrada za trud i sate provedene u radu

    Foto: AA

    Dušan Stegić (79) iz Banjaluke, profesor u penziji, svake godine za Vaskrs na tradicionalan način, uz pomoć voska, šara vaskršnja jaja.

    “To nije posao za nekakve muškarčine, više bi trebao biti ženski posao. To je radila moja majka, ona je prije Drugog svjetskog rata završila domaćinsku školu i tamo je naučila sve, od šivanja, krojenja, veza, kuhanja i između ostalog i šaranje jaja. Ona je šarala jaja na radost sve djece u komšiluku. Za Uskrs u to vrijeme, poslijeratno, sirotinjsko, to šareno jaje je bilo za djecu velika radost. Danas ova naša djeca ne znaju se radovati tako malim sitnim stvarima”, kazao je Stegić.

    Ekipi Anadolu Agency (AA) ispričao je kako je njegova majka ovaj običaj čuvala do smrti – prije dvadesetak godina, kada je prestao ovaj običaj, jer to niko u porodici nije naslijedio.

    “Ja sam onako po sjećanju, kako je ona radila, počeo da se tradicija ne prekine. Bilo mi je žao i dan-danas, ovo šareno jaje predstavlja veliku radost, daleko je ljepše kada ga nekom poklonite nego bombonjeru ili nešto slično”, govori Dušan.

    Ostatak porodice je, priča Dušan, jedva dočekao da neko nastavi tradiciju i hrabrili su ga da mu odlično ide i da nastavi. Ubrzo su počeli i “naručivati” kome treba koliko šarenih jaja.

    “Svake godine stotinjak komada moram našarati, da se to razdijeli, da uđe u mnoge domove i veoma mi je drago da se tome raduje. Svako onaj ko dobije šareno vaskršnje jaje se raduje. To mi je jedina i nagrada za trud i sate provedene u radu”, rekao je on.

    Dušan prvo pažljivo bira koja jaja će ukrašavati pa prilikom izbora najradije bira ona koja su gotovo bijela, jer u toj varijanti šare dolaze do izražaja. Nakon izbora, jaja skuha, a kada se ohlade, uzima pčelinji vosak i pero, pali svijeću na kojoj zagrijava pero i umače ga u vosak koji se od temperature metalnog vrha pera topi.

    Zbog čađi vosak na jajetu ostavlja crn trag, a u ovoj fazi najviše dolaze do izražaja crtačke sposobnosti, kreativnost i preciznost osobe koja šara jaja.

    Vosak se na jajetu odmah hladi, nakon čega Dušan priprema boje za jaja. U njih, ohlađene, polaže iscrtana jaja i na tihoj vatri zagrijava boju do tačke ključanja. Iscrtana jaja moraju se položiti u hladniju vodu, jer bi voda koja ključa otopila vosak i pokvarila crtež na jajetu. Po završetku, šare ostaju u boji jajeta, a ostatak ljuske bude obojen. Ponekad Dušan prije iscrtavanja jaja oboji u svjetlije boje kao što je žuta pa tada šare na jajima ostaju u žutoj boji. Kada se nakon bojenja ohlade brišu se krpom ili vatom namočenom u ulje kako bi dobila sjaj. Za jedno veče može išarati oko 20 jaja, a mogu da se čuvaju godinama.

    “Ovo je iskonski stari običaj, mislim da je on jedini ispravan da se dobije pravo vaskršnje jaje koje je za upotrebu”, rekao je Stegić.

    Naglasio je da se ovakva jaja uglavnom ne jedu, nego služe za ljepotu i ukras vaskršnjoj trpezi.

    Dušan Stegić u Banjaluci se proslavio zbog ljepote šara na vaskršnjim jajima, a nekoliko godina ovoj tehnici učio je članice Udruženja žena “Duga”.

    “Nisam se trudio da se proslavim. Jesam se javio na nekoliko takmičenja i onda sam tu nadmoćno pobjedio”, kazao je Stegić.

    Na jednom od takmičenja u ljepoti šare na vaskršnjim jajima, njegovih ruku djela zauzela su čak prvih pet mjesta.

    Žao mu je što se više domaćice ne njeguje ovu tradiciju, ali i što je zanemareno čestitanje ovakvih praznika, sa slanjem čestitki. Za Vaskrs kaže da su u pitanju divni dani, jer se uvijek radi o proljeću i sve je rascvjetano, bude lijepo vrijeme, obilaze se prijatelji i rodbina.

    “Za iduću godinu Muzej Repubike Srpske izrazio je želju da se ovaj način šaranja jaja sačuva, jer to je tipično za našu regiju, banjalučku”, kazao je on.

    Dodao da se nada da će uspjeti ostvariti saradnju s ovom institucijom.

    “Računam da će malo više prodrijeti u naš narod, da ga malo probudimo, da te lijepe stvari sačuvamo za buduće generacije. Na taj način očuvaćemo i identitet i znaće se i ko smo i šta smo”, dodao je Stegić.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    + seventy one = seventy seven