Alarmantni podaci najnovijih izvještaja: Broj gladnih u svijetu raste svakodnevno

Broj neuhranjenih prošle godine u svijetu iznosio je 821 miion. Više od 672 miliona odraslih u svijetu bori se s gojaznošću.

[Foto: AA]

Prošle godine u svijetu je evidentiran 821 milion neuhranjenih, što znači da je svaka deveta osoba gladna, pokazuje izvještaj Ujedinjenih naroda (UN), Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetskog programa za hranu (WFP), Međunarodnog fonda za djecu (UNICEF), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD), javlja Anadolu Agency (AA).

Izvještaj za prošlu godinu pokazuje kako je povećan broj gladnih u svijetu.

Istovremeno, zabilježena je i učestalost anemije kod žene, kao i porast broja gojaznih odraslih osoba.

Istaknuto je kako se svaka treća žena u reproduktivnoj dobi bori se protiv anemije, koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme kod majki, ali i kod djece. Broj žena koje suočenih s anemijom u reproduktivnoj dobi u Africi i Aziji tri puta je veći od u odnosu na Sjevernu Ameriku.

Također, više od 672 miliona odraslih bori se protiv gojaznosti. Iako je problem s gojaznošću najčešći u Sjevernoj Americi, a porast ovog problema u Africi i Aziji, gdje je najrjeđi, kod stručnjaka izaziva zabrinutost.

Prošle godine je evidentiran 151 milion djece mlađe od pet godina koje, u odnosu na svoj uzrast, imaju problema s rastom uzrokovanim lošom prehranom. Taj broj 2012. iznosio je 165 miliona.

Ekstremna mršavost nastavlja pogađati više od 50 miliona djece mlađe od pet godina. Ova djeca su suočena sa brojnim bolestima u porastu i rizikom od smrti. Slučajevi ekstremne mršavosti najčešći su u Aziji, a najrjeđi u Latinskoj Americi i Karibima. U Aziji sedam od deset djece bori se s mršavošću.

Kada se govori o slučajevima mršavosti kod djece u zemljama, situacija je najteža u Džibutiju, slijede Eritreja, Indija, Niger, Papua Nova Gvineja, Južni Sudan, Šri Lanka, Sudan i Jemen.

U izvještaju sastavljenom za ovu godinu u čijem su fokusu klimatske promjene, navodi se kako se trebaju ulagati napori ne samo u mir, da se obezbijedi sigurnost hrane, poboljša prehrana i spriječi smrt, već i uklanjanje utjecaja klimatskih promjena.

U izvještaju se navodi kako klimatske promjene i prirodne nepogode u posljednje vrijeme predstavljaju jedan od osnovnih uzroka porasta gladi i neuhranjenosti.

Situacija je značajno teža u zemalja u kojima se većina stanovnika bavi poljoprivredom.

Bangladeš je suočen sa sezonom monsunskih kiša, Centralnoafrička Republika s novim valom nasilja, Haiti očekuje sezonu uragana, a Irak prolazi kroz neplodan period kada je riječ o poljoprivredi. Mijanmar i Sahel (granična zona u Africi između Sahare na sjeveru i plodnije regije Sudan na jugu) suočeni su s krizom zbog nedostatka hrane.

Posljednji ”Globalni indeks gladi” koji je objavio Međunarodni institut za istraživanja politike o hrani (IFPRI) pokazuje da u 52 od 119 obuhvaćenih zemalja, glad je na ozbiljnom, alarmantnom i krajnje zabrinjavajućem nivou.

Glad u Centralnoafričkoj Republici i Demokratskoj Republici Kongo je na krajnje zabrinjavajućem nivou. Somalija, koja je jedna od najsiromašnijih zemalja u svijetu, suočena je s nestašicom zbog suše koja traje duže vrijeme, a 6,2 miliona ljudi treba hitnu pomoć u vidu hrane, dok 2,9 miliona ljudi treba hitnu pomoć.

Glad u Čadu, Sierra Leoneu, Madagaskaru, Zambiji, Sudanu i Liberiji je na alarmantnom nivou, a na ozbiljnom u Afganistanu, Pakistanu, Indiji, Mijanmaru, Bangladešu, Filipinima, Sjevernoj Koreji i Indoneziji.

Podaci FAO-a pokazuju kako dvije trećine gladnih u svijetu žive u područjima sukoba, a djeca čine 80 posto 490 miliona neuhranjenih.

Odvojen izvještaj FAO-a u kojem je analizirana situacija s hranom i očekivanja od sjetve, pokazuje kako 39 zemalja treba pomoć u hrani izvana, od toga 31 je u Africi, sedam u Aziji, a jedna u području Kariba.

Situacija s hranom lošija je u Centralnoafričkoj Republici, Nigeriji, Južnom Sudanu, Siriji i Jemenu, odnosno područjima gdje su spojeni ekstremi uzrokovani klimatskim promjenama i sukobima.

Među zemljama koje trebaju pomoć izvana u hrani su Afganistan, Burkina Faso, Burundi, Kamerun, Centralnoafrička Republika, Čad, Kongo, Sjeverna Koreja, Demokratska Republika Kongo, Džibuti, Eritreja, eSwatini (starog naziva Svaziland), Etiopija, Gvineja, Haiti, Irak, Kenija, Lesoto, Liberija, Libija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mauritanija, Mozambik, Mijanmar, Niger, Nigerija, Pakistan, Senegal, Sierra Leone, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Uganda, Jemen i Zimbabve.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

× five = fifty